Istra: Brod na moru, a sidro mu je Ćićarija

8.8.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava

Treba mi malo predaha jer misli prodiru poput valova koji kotrljaju nemoćne kamenčiće na mirnoj plaži pa ih, povlačeći se, prevrću i vuku prema dubini. Odakle početi? Možda od geografije, od nauke koja nas među ostalim upoznaje s prostorom u kojemu je naša malenkost smještena?
Vele da postoji jedna unutrašnja i jedna obalna Istra, a već me ta jednostavna podjela potiče na uzburkano razmišljanje. Bio sam jednom u Chiantiju, u srcu regije Toscana, koji je svijetu poznat jer su tamošnji žitelji izmislili tzv. agroturizam. Prelijepe kuće, a pored svake bazen, normalno, jer je more poprilično udaljeno (oko stotinu kilometara). Mi slijedimo (neodgovorno) njihov put iako nema mjesta u Istri odakle ne možemo za manje ili nešto malo više od pola sata dostići plažu. Istra je poluotok i, dakle, mjesto u kojemu bi možda vrijedila poslovica »La campagna a due passi dal mare« (Selo nadomak moru).

Čitam na web-enciklopediji: »Poluotok je zemljopisni pojam koji označava kontinentalnu površinu koja je s tri strane okružena vodom.« Mislim, može se stvar izvrnuti i zaključiti da je poluotok to što jest jer je tek jednom stranom pričvršćen za kontinent. Ako je tako, onda se istarsko sidro zove Ćićarija, a kao svako sidro sudbinski je vezano uz brod jer, poput poznate pjesme o tajnim vezama - »kad brod tone, ono tone s njim«. Jednostavno, i Ćići su sudbinski vezani uz more; njihova povijest, sadašnjost i budućnost dokaz su vezanosti za poluotok, a nikako za kontinent, unatoč zimi, snijegu i planinama koje prkose sjevernim vjetrovima. Veza s morem je trajna i neraskidiva bez obzira na staru uzrečicu »Ćići no ze per barka«.

 

Nižu se zemljopisni podaci: Istra je najveći hrvatski te ujedno i najveći jadranski poluotok koji ima 3.600 četvornih kilometara površine i čak 445,1 kilometar izuzetno razvedene obale. Primjera radi, drugi veliki poluotok na Jadranu - Gargano, na talijanskoj južnoj jadranskoj strani - površine je 2.000 četvornih kilometara i dužine tek 70 kilometara, dok je Istra dugačka preko stotinu kilometara.

 

 

Svjetionici kao sazviježđa

Preko Rta Kamenjak plovimo prema bespućima Kvarnera, a misli su okrenute zavičaju, poluotoku koji ovdje na jugu, u jedinstvenoj cjelini Premanture, na rastanku s kopnom tone u dubine Jadrana, ostavljajući za sobom trag u obliku enigme plićaka koji vrebaju između kopna i svjetionika Porer i dalje prema Albanežu na znanje svima da su pravila na moru drugi svijet.
Upravo s Rta Kamenjak počinje priča, odnosno zamisao o pisanju o istarskim zavičajnim odrednicama na moru. Sve je s mora drugačije danju, pa i noću kada slijediš svjetlost svjetionika koji se, od Porera preko Brijuna i Sv. Ivana na pučini kod Rovinja, protežu duž zapadne obale Istre, pokazujući moreplovcima sigurnu rutu. Putem svjetionika, obrisi trokuta okrenutog naglavačke koji se poput kljuna uvlači u Jadran doimlju se kao sazviježđe.


Svaki pa i najmanji dio tih 445 kilometara razvedene obale nosi svoje ime, a uz svako ime ili toponim satkana je povijest zajednice koja do mora živi: otoci Fenoliga, Trumbuja, Ceja, Šekovac, Fenera, Levan, rtovi Marlera, Debela, Munat Veliki, Sv. Stipan, Seka, Duga, Arne, Sočaja, Mulac, Ubac, Presličina, Crna Punta, uvale Lokvica, Kuvišeja, Kale, Paviri, Mrtvi Puč, Babina Škulja, Školjet, Zagrob, Kaval, Vošćice. I pličine imaju svoje nazive: plič Kršine, Fenoliga, Aliga, Albanež, Levanić, Fenera, Konjina. Kod svakog znanog plićaka razvidan je sinjal mreže koja se na zalasku sunca spušta i u zoru diže.

Ovdje i vjetrovi nose svoj križ

Hrvatski zakon koji to regulira predviđa čak 57 različitih načina ribarenja. Vele mi da se radi o jedinstvenom sustavu jer nigdje u svijetu nema, koncentrirano na jednom mjestu, toliko načina ribarenja. Druga je zanimljivost da se u samoj Istri koristi čak 54 od ukupno 57 načina pecanja. Koliko bogatstvo običaja, kultura, koliko znanja i vještina!
I istarski vjetrovi nose svoj križ, svaki sa svojim nazivom i svaki sa svojom ulogom i sudbinom: zagušljivo i nemirno jugo koji uznemiruje vrhove čempresa, friški i veseli maestral koji ublažava ljetnu žegu, opasni i smrtno otrovni vjetrovi sa zapada - ponente i garbin, pa ubitačna i žilava bura čija moć na istočnoj strani Istre u dubokom Kvarneru mornarima ledi krv u žilama. Pokojni rovinjski pjesnik i ribar Ligio Zanini govorio je da je Istra vjetrovita zemlja pa slijedom toga da je u prošlom stoljeću vjetar puhao čas za zapada čas s istoka, da pretjerana jednosmjernost u meteorologiji pogoduje neverinima i zato je povijest poluotoka bila toliko burna i prepuna nesreća i tuge.

Drag mi je stilizirani prikaz Istre Josipa Diminića u kojemu istarski trokut okružen morem asocira na Noinu arku kojoj je Bog podario sudbinu zaštitnice života nakon potopa. Plovili smo od Rta Kamenjak duž istočne obale Istre u potrazi za nečim što se manje poznaje, za vizurama s mora koje se nisu udomaćile u očima prosječnog Istranina poput istarskih ljepotica (Umag, Poreč Novigrad, Rovinj) sa zapadne obale. S istočne obale pogled prema horizontu prekida se pred prijetećim masivima Cresa i Lošinja, velikih kvarnerskih otoka povijesno povezanih s Istrom.

Istra je kraljica Mediterana

Danas je more izvor života i blagostanja za veći dio stanovništva. Nevjerojatno je koliko se djelatnosti (najčešće oprečnih) ukrštava na Jadranu: turizam, nautički turizam, ribolov, riblji uzgoj, morski promet, industrija, iskorištavanje energetskih nalazišta u podmorju.
Svi se sjećaju krize s turskim brodom Und Adriyatik koji se u veljači ove godine zapalio nedaleko od istarske obale. Prijetila je ekološka katastrofa da je kojim slučajem iz utrobe broda procurila nafta iz velebnih rezervoara. Italija, Slovenija i Hrvatska tjeraju gospodarsku politiku koja namjerava pretvoriti Jadran, a naročito njegov sjeverni dio koji je pitomiji i prikladniji, a i popustljiviji, u jedno od najvećih energetskih središta jugoistočnog djela europskog kontinenta: naftovodi, plinovodi, plinski terminali i štošta drugog, uz vjetrenjače na Ćićariji koje bi trebale proizvoditi zdravu energiju.

Istra, najveći poluotok na Jadranu, moru koje je dijelom Mediterana, kolijevke zapadne civilizacije. Jadran predstavlja tek 25. dio morske površine Mediterana, ali je svakako najbogatiji po ribljem fondu s obzirom na to da se čak jedna petina ribarske proizvodnje (ribarstvo plus razne vrste uzgoja riba i školjki) na Mediteranu ostvaruje u Jadranu. Valja tome dodati da se od te petine jadranskog doprinosa mediteranskoj privredi čak 40 posto ostvaruje u vodama sjevernog Jadrana. Kod naših susjeda Talijana, primjerice, više od 50 posto proizvoda ribarske i uzgajivačke aktivnosti porijeklom je s Jadrana.
Istra je zato kraljica Mediterana, jer su njezine obale najbogatije u bogatom moru velikog sustava. Prvi smo, a da toga nismo ni svjesni, barem se tako čini po nekim nepromišljenim potezima politike, no jedra se pune i sad je vrijeme uživanja u ljepoti istarske obale.
Premanturski zvonik

Piše Elio VELAN

Snimio Eduard STRENJA

 

more Ćićarija život Mediteran Istra putopis

---