Filmoteka: Malcom x
22.6.2010. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Film
Originalan naslov: Malcom X
režija: Spike Lee
uloge:
Denzel Washington (Malcolm X), Angela Bassett (Dr. Betty Shabazz),Albert Hall (Baines), Al Freeman Jr. (Elijah Muhammad), Delroy Lindo(West Indian Archie), Spike Lee (Shorty ) i dr.
kratki sadržaj:
Biografski film o afričko- američkom aktivistu Malcomu X.
biografija Malcolm X
Američki borac za ljudska prava Malcolm X rođen je kao Malcolm Little u mjestu Omaha (Nebraska) 19. svibnja 1925. u braku Earla i Louise (rođ. Norton) Little. Njegovog oca, baptističkog propovjednika, zaklali su (1931.) pripadnici bjelačke rasističke udruge Crni legionari. Iako mu je glava praktično bila odvojena od tijela službeno se tvrdilo da se radilo o samoubojstvu. Malcolmova je majka 1939. proglašena ludom i smještena u Državnu bolnicu za mentalno oboljele u Kalamazoou, a Malcolm i njegova braća i sestra razdvojeni su i poslani različitim skrbnicima.
Srednju je školu završio kao najbolji u generaciji, ali je od nastavka školovanja odustao kada je njegov omiljeni učitelj uništio njegov san da postane odvjetnik tvrdeći kako je to "nerealan cilj za crnca". Stoga je počeo raditi kao čistač cipela u noćnom klubu Lindy Hop. Nakon nekog vremena preselio se u New York (Harlem) gdje se bavio dilanjem droge, kockom, svodništvom, reketarenjem i pljačkama. Kada je pozvan na novačenje zbog izbijanja 2. svjetskog rata vojni psihijatri proglasili su ga ludim i nesposobnim za vojnu službu. Kasnije će tvrditi kako je glumio uneračunljivost da izbjegne vojnu obvezu.
Prvi je puta uhićen u Bostonu 12. siječnja 1946. i osuđen na zatvorsku kaznu. U zatvoru dobija nadimak Satan zbog svog neprestanog psovanja, posebice Boga i Biblije. Za vrijeme služenja zatvorske kazne primio je pismo brata Reginalda koji ga je pozvao da se pridruži organizaciji Nacija islama. Ova je organizacija tada bila na glasu kao miltantna islamska sekta koja je naukovala da su većina afričkih robova bili muslimani. Težili su da se crnci preobrate na islam kako bi vratili nasljeđe koje im je oduzeto te da zasnuju zasebnu naciju u okviru Sjedinjenih Država. Istovremeno smatrali su sve necrnce, posebice Židove i anglosaksonce, manje vrijednim ljudima koje svoje postojanje mogu zahvaliti crnačkom znanstveniku Yakubu kojem je jedana eksperiment pošao krivim tijekom.
Po izlasku iz zatvora Malcolm je posjetio vođu Nacije islama Elijaha Muhameda u Chichagu. Tamo je primio X koje je simboliziralo odbacivanje svog ropskog imena. Zbog članstva u Naciji islama za Malcolma se zainteresirao i FBI koji je otvorio i Malcolmov dosije zbog sumnje da je komunist. U svibnju 1953. FBI u njegov dosije upisuje opasku: "Asocijalna osoba s paranoidnim tendencijama". Zahvaljujući svojim vatrenim govorima ubrzo je postao drugi čovjek Nacije islama. Većim djelom upravo je on zaslužan što se broj članova Nacije islama s 500 (1952.) povećao na 30.000 (1963.). Uporedo s jačanjem pozicije unutar Nacije islama Malcolmu dobro ide i u privatnom životu te se 1958. vjenčao s Betty X (rođ. Sanders). U tom će se braku roditi šestero kćerki: Attillah, Qubilah, Ilyasah, Gumilah i bliznaci Malaak, Malikah.
Neumorno radeći na širenju učenja Nacije islama do Malcolma dolaze glasine da Elijah Muhamed ima ljubavne veze s više žena, a što je bilo protivno učenjima Nacije islama i samog islama jer nije bio oženjen. Glasine su bile dijelom poticane i od samog Elijaha koji je tvrdio kako ima pravo imati odnose s više žena jer je on božiji glasnik. Kada su se glasine odveć proširile Elijah je zatražio od Malcolma da prikrije njegove ljubavne afere. Malcolm je to odbio učiniti, a tenzije u Naciji islama Malcolma i Elijaha još su više narasle. To je dovelo do toga da je 8. ožujka 1964. obznanio da istupa iz Nacije islama i osniva Muslimansku džamiju d.o.o. Novonastala organizacija usvojila je učenja Nacije islama odbacujući samo njezin nacionalizam.
Iste je godine odlučio poći na hadž s kojega će se vratiti s novim imenom - El-Jajj Malik El-Shabazz. Po povratku u Sjedinjene Države osniva i američki ogranak Organizacije afro-američkog jedinstva (OAAJ) po uzoru na Organizaciju afričkog jedinstva. Drži i govor koji je dobio mnogo veće značenje nego njegovi prijašnji govori jer nije bio namijenjen samo muslimanima već svim rasama: "Ljudska prava su nešto s čime ste rođeni. Ljudska prava su pravo koja vam je dao Bog. Ljudska prava su prava koja su priznata u svim narodima svijeta." Takvom izjavom povećao je svoju popularnost u američkom društvu. Konkurentska Nacija islama nije mogla samo tako otrpjeti sve veću Malcolmovu popularnost te je naručeno njegovo ubojstvo. To je posvjedočio i jedan agent FBI-ja koji se infiltirao u Naciju islama i kojem je naređeno da postavi bombu u automobil Malcolma X.
Sumnje da se planira Malcolmova smrt potvrđene su 14. veljače 1965. kada je u njegov dom podmetnuta bomba, ali je Malcolm preživio. Za taj zločin nitko nikada nije optužen. Tjedan dana kasnije (21. veljače) Malcolm je u plesnoj dvorani Audubon na Manhattanu držao govor pred 400 ljudi kada je iz gomile jedan čovjek počeo vikati na Malcolma. Malcolmovi su tjelohranitelji krenuli čovjeku u susret, ali prije nego su mu dovoljno prišli napadač je pucao u Malcolmove grudi. Potom je iz gomile istupio drugi napadač, popeo se na pozornicu te zapucao na Malcolma i ubio ga. Zbog Malcolmova ubojstva uhićeno je troje ljudi (svi troje članovi Nacije islama): Talmadge Hayer, Norman Butler i Thomas Johnson. Sva trojica su optužena za ubojstvo prvog stupnja.
Srednju je školu završio kao najbolji u generaciji, ali je od nastavka školovanja odustao kada je njegov omiljeni učitelj uništio njegov san da postane odvjetnik tvrdeći kako je to "nerealan cilj za crnca". Stoga je počeo raditi kao čistač cipela u noćnom klubu Lindy Hop. Nakon nekog vremena preselio se u New York (Harlem) gdje se bavio dilanjem droge, kockom, svodništvom, reketarenjem i pljačkama. Kada je pozvan na novačenje zbog izbijanja 2. svjetskog rata vojni psihijatri proglasili su ga ludim i nesposobnim za vojnu službu. Kasnije će tvrditi kako je glumio uneračunljivost da izbjegne vojnu obvezu.
Prvi je puta uhićen u Bostonu 12. siječnja 1946. i osuđen na zatvorsku kaznu. U zatvoru dobija nadimak Satan zbog svog neprestanog psovanja, posebice Boga i Biblije. Za vrijeme služenja zatvorske kazne primio je pismo brata Reginalda koji ga je pozvao da se pridruži organizaciji Nacija islama. Ova je organizacija tada bila na glasu kao miltantna islamska sekta koja je naukovala da su većina afričkih robova bili muslimani. Težili su da se crnci preobrate na islam kako bi vratili nasljeđe koje im je oduzeto te da zasnuju zasebnu naciju u okviru Sjedinjenih Država. Istovremeno smatrali su sve necrnce, posebice Židove i anglosaksonce, manje vrijednim ljudima koje svoje postojanje mogu zahvaliti crnačkom znanstveniku Yakubu kojem je jedana eksperiment pošao krivim tijekom.
Po izlasku iz zatvora Malcolm je posjetio vođu Nacije islama Elijaha Muhameda u Chichagu. Tamo je primio X koje je simboliziralo odbacivanje svog ropskog imena. Zbog članstva u Naciji islama za Malcolma se zainteresirao i FBI koji je otvorio i Malcolmov dosije zbog sumnje da je komunist. U svibnju 1953. FBI u njegov dosije upisuje opasku: "Asocijalna osoba s paranoidnim tendencijama". Zahvaljujući svojim vatrenim govorima ubrzo je postao drugi čovjek Nacije islama. Većim djelom upravo je on zaslužan što se broj članova Nacije islama s 500 (1952.) povećao na 30.000 (1963.). Uporedo s jačanjem pozicije unutar Nacije islama Malcolmu dobro ide i u privatnom životu te se 1958. vjenčao s Betty X (rođ. Sanders). U tom će se braku roditi šestero kćerki: Attillah, Qubilah, Ilyasah, Gumilah i bliznaci Malaak, Malikah.
Neumorno radeći na širenju učenja Nacije islama do Malcolma dolaze glasine da Elijah Muhamed ima ljubavne veze s više žena, a što je bilo protivno učenjima Nacije islama i samog islama jer nije bio oženjen. Glasine su bile dijelom poticane i od samog Elijaha koji je tvrdio kako ima pravo imati odnose s više žena jer je on božiji glasnik. Kada su se glasine odveć proširile Elijah je zatražio od Malcolma da prikrije njegove ljubavne afere. Malcolm je to odbio učiniti, a tenzije u Naciji islama Malcolma i Elijaha još su više narasle. To je dovelo do toga da je 8. ožujka 1964. obznanio da istupa iz Nacije islama i osniva Muslimansku džamiju d.o.o. Novonastala organizacija usvojila je učenja Nacije islama odbacujući samo njezin nacionalizam.
Iste je godine odlučio poći na hadž s kojega će se vratiti s novim imenom - El-Jajj Malik El-Shabazz. Po povratku u Sjedinjene Države osniva i američki ogranak Organizacije afro-američkog jedinstva (OAAJ) po uzoru na Organizaciju afričkog jedinstva. Drži i govor koji je dobio mnogo veće značenje nego njegovi prijašnji govori jer nije bio namijenjen samo muslimanima već svim rasama: "Ljudska prava su nešto s čime ste rođeni. Ljudska prava su pravo koja vam je dao Bog. Ljudska prava su prava koja su priznata u svim narodima svijeta." Takvom izjavom povećao je svoju popularnost u američkom društvu. Konkurentska Nacija islama nije mogla samo tako otrpjeti sve veću Malcolmovu popularnost te je naručeno njegovo ubojstvo. To je posvjedočio i jedan agent FBI-ja koji se infiltirao u Naciju islama i kojem je naređeno da postavi bombu u automobil Malcolma X.
Sumnje da se planira Malcolmova smrt potvrđene su 14. veljače 1965. kada je u njegov dom podmetnuta bomba, ali je Malcolm preživio. Za taj zločin nitko nikada nije optužen. Tjedan dana kasnije (21. veljače) Malcolm je u plesnoj dvorani Audubon na Manhattanu držao govor pred 400 ljudi kada je iz gomile jedan čovjek počeo vikati na Malcolma. Malcolmovi su tjelohranitelji krenuli čovjeku u susret, ali prije nego su mu dovoljno prišli napadač je pucao u Malcolmove grudi. Potom je iz gomile istupio drugi napadač, popeo se na pozornicu te zapucao na Malcolma i ubio ga. Zbog Malcolmova ubojstva uhićeno je troje ljudi (svi troje članovi Nacije islama): Talmadge Hayer, Norman Butler i Thomas Johnson. Sva trojica su optužena za ubojstvo prvog stupnja.
izvor:http://www.biografije.org
LC komentar:
- ocjena 6.5/10 - moze se prezivjeti i ako se ne pogleda ovaj film (film previse traje, ide u neke nepotrebne detalje,jedva docekao kraj)
filmoteka malcom x aktivizam ljudska prava spike lee drama biografija