Drevni Labin – grad pansiona?

Drevni Labin – grad pansiona?

20.11.2008. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Zabava

Može li drevni Labin ostati tek neupješan privjesak rabačkog turizma kojega se može, ali i ne mora na kratko obići, ili treba i sam krenuti svojim turističkim putem i tako još više doprinijeti ukupnoj turističkoj afirmaciji i prepoznatljivosti ovog dijela Istre?

 

Pitanje s kojim se ovdje zapravo nitko i ne bavi ili još manje opterećuje, već se i dalje inzistira na desetljećima dugoj, ali nikad do kraja ostvarenoj ideji o “prodaji” Labina isključivo u paketu s Rapcem. Dvojba, međutim, nije plod nikakve mašte, već je odraz ne samo nemalog turističkog potencijala ovog gradića venecijanske kulture i austrijskog nasljeđa na brdu ponad Kvarnera, već i zasad još u nas još uvijek zapostavljenog urbanog turizma, koji tek počinje dobivati pravo građanstva.

Na tom je tragu i izjava jednog mladog Austrijanca koji je rekao da nikada ne bi došao u Rabac da nije na internetu upoznao zanimljivu prošlost grada nastalog na temeljima predrimske Albone, i da bi vjerojatno odsjeo u njemu da kojim slučajem u njemu ima hotela. Sličan je odgovor i jednog švicarskog turista, koji je već nekoliko godina, dva puta godišnje, svraća u stari Labin, jer kako kaže, nakon kupanja, ali daleko od gužve na rabačkim plažama, odgovara mu život u maloj urbanoj sredini uskih ulica i malih trgova kao što je drevni Labin.

 

Nisu li upravo ta dva primjera pravi putokaz ne samo u pretvaranju starog grada u ciljano, turističko odredište, već i potvrda da svjetsko turističko tržište postaje sve zahtjevnije i raznovrsnije te da dok jedni uživaju u kupanju i plažama, hotelima i raznim pratećim sadržajima, drugi vole odmor na selu, miris staje i prostranstvo livada, a treći upravo odmor u malim urbanim središtima zanimljive prošlosti i bogatog kulturnog života. Srednjovjekovni Labin za tako nešto ima dobre preduvjete, kao uostalom i drugi mali gradići Istre, ali naprosto nema takav profil turističkih stručnjaka, koji bi u sprezi s ekspertima za kulturu, turističkom tržištu znali ponuditi prepoznatljiv proizvod, koji će sadržavati sve vrijednosti urbanog turizama, koji po definiciji traje praktički cijelu godinu, ne ovisi o vremenu, suncu ili masovnim dolascima turista.

 

Uz višak neuređenost ulica i trgova, dosta urušenih kuća, Labinu nedostaje dobro predstavljena kulturna baština, promišljeni kulturni sadržaji, turističke atrakcije, kvalitetan smještaj, lokalna gastro ponuda, parkirališta i prometnice uz odgovarajuću marketinšku obradu. Sve su to zatomljene i zanemarene vrijednosti grada, koje kao da čekaju da ih netko otrgne iz anonimnosti i svijetu predstavi u svom najboljem svijetlu.

Bit će da se tako tako nešto već duže vremena osjeća u zrakum što se, između ostalog, može osjetiti i po inicijativama, ali i konkretnim potezima o otvaranju više malih hotelam, odnosno pansiona unutar granica nekadašnje Labinske republike. Već drugo ljeto na Trgu svetog Marka vlasnik jedinog tamošnjeg restorana svojim gostima nudi i smještaj u sobama s pogledoma na more, a tik do njega je je i nekadašnji restoran u čijem je sastavu nekada bila i povijesna gradska loža, ali i desetak soba. Taj je objekt gotovo prije desetak godina kupio jedan povratnik iz Amerike, ali dosad nije našao načina kako da ga opet otvori, na žalsot grada, turista, alii izletnika.

 

U Ulici svete Katarine, kojih pedesetak metara od gradske lože i glavnog gradskog trga nalazi se jedina sačuvana renesansna zgrada u dijelu gradu koji je prije 40-ak godina nestao zbog rudarenja ispod njegovih temelja, koja je također nesuđeni gradski hotel. Nedavnim uređenjem njenog okoliša i izgradnjom ljetne pozornice njeno uređenje u turistički objekt postalo je još izazovnije i atraktivnije. Zahtjev za uređenje nekadašnje vile obitelji Franco, koja je bila i vlasnik kina, kasnije sjedište, između ostalog, partijskog Komiteta i Ureda za katastar, razmatran je na Gradskom poglavarstvu prije nekoliko godina, ali u ovom trenutku ne zna se koliko je ta zamisao još aktualna.

 

Ipak, najdalje je u ovom trenutku otišao jedan labinski poduzetnik koji svoju obiteljsku kuću u starom gradu, u Ulici Učka, gdje je za Austrije, a i kasnije bio mali hotel Monte Maggiore, a potom i Učka, preuređuje upravo u gradski pansion. Promijeni li gradska uprava odnos prema povijesnom starom gradu, do kojeg iz pravca Pule, Rijeke, ali i Rapca, ne vode nikakvi putokazi, nije isključeno da će gradu Matije Vlačića Ilirika, ali i drugih poznatih ličnosti iz povijesti Istre, s podosta poznatih likovnih umjetnika unutar njegovih zidina, svi navedeni objekti biti ne samo otvoreni, već da će imati i pune ruke posla! (Marijan Milevoj)

stari grad Labin hoteli pansioni Loža Matija Vlačić Ilirik turizam
Kako do posla za vrijeme covid-19? Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati