DNK profili zločinaca čuvat će se trajno
15.7.2008. // Večernji list // Objavljeno u kategoriji Zabava
DNK pulskog monstruma Damira Voškiona koji je u trenutku neubrojivosti pobio pet članova obitelji nikada neće biti uništen. Sljedećih 20 godina čuvat će se u DNK zbirci osuđenika, zatim će biti prebačen u posebni odjeljak iste zbirke, označen kao "stari slučaj" gdje će se čuvati trajno.
Dogodit će se to ako Vlada i Sabor prihvate amandmane što su ih na Zakon o kaznenom postupku (ZKP) predložili hrvatski forenzičari i njihovi kolege iz inozemstva, o čemu će se raspravljati u rujnu.
U istoj bi se zbirci čuvale i DNK osoba kojima su izrečene pravomoćne zatvorske kazna, kao na primjer Ljubomiru Čučiću, ali i zatvorenicima koji bi se u trenutku donošenja zakona već nalazili na izdržavanju zatvorske kazne, kao Hrvoje Žužić. U ovoj bi se kategoriji još našli i osuđeni za kaznena djela počinjena u stranoj državi koji kaznu izdržavaju u Hrvatskoj. To bi se, primjerice, moglo dogoditi Nikici Jelaviću.
Tajna lokacija
DNK zbirka osuđenika, zajedno s forenzičkom DNK zbirkom i DNK zbirkom nestalih činila bi jedinstvenu DNK zbirku profila. Ministar zdravstva propisao bi kako bi se izuzimali, prikupljali, pohranjivali i obrađivali biološki tragovi, kao što su to slina, sperma, kosa, kosti, izlučevine...
Hoće li Nacionalna agencija za unapređenje standarda odlučivati kako će se zbirka puniti, tko će joj imati pristup te koji će laboratorij, izuzev MUP-ova biti akreditiran za rad sa zbirkom, tek će se odlučiti.
U konačnici bi trebala postojati baza u kojoj će biti pohranjeni uzorci DNK svih počinitelja kaznenih djela. Ti se uzorci više neće, kao sad, uništavati nakon 10 godina. Ta se činjenica pokazala posebno značajnom u rješavanju starih slučajeva gdje su mnoge osobe oslobođene jer se naknadno utvrdilo da nisu počinitelji kaznenog dijela.
Uzimanje uzoraka
Forenzičari predlažu da tijelo koje vodi kazneni postupak za koji je kao glavna kazna zapriječena zatvorska može prije i tijekom postupka odrediti molekularno-genetičku analizu, ako postoji vjerojatnost da će se tom analizom pribaviti podaci korisni za dokazivanje kaznenog djela.
U tim se slučajevima biološki tragovi mogu uzeti s mjesta počinjenja kaznenog djela i drugog mjesta događaja na kojemu su tragovi kaznenog djela, s tijela okrivljenog odnosno osuđenog, s tijela žrtve te s predmeta osuđenika, žrtve ili druge osobe, no uz njihovu ili suglasnog njihovog zakonskog zastupnika ili skrbnika.
Autor Marina Borovac
baza podataka DNK zločinci forenzičari zločin profili