Danas 61. obljetnica priključenja Istre i Rijeke Hrvatskoj
15.9.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
Više od dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, na današnji dan prije 61. godinu, 15. rujna 1947. godine, Rijeka, Istra, Zadar i Dalmacija priključeni su Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Jugoslaviji. Razgraničenje između tadašnje FNRJ i Republike Italije bilo je dogovoreno u Parizu u veljači 1947., a dogovor je stupio na snagu na današnji dan te godine. Iako je velik dio okupiranih hrvatskih i slovenskih područja Pariškim sporazumom vraćen matici, ipak je bila riječ o kompromisnom rješenju koje u potpunosti nije zadovoljio ni jednu ni drugu stranu. Pitanje razgraničenja dviju država konačno je riješeno tek Osimskim sporazumom 1975., nakon kojeg su granice između tadašnje Jugoslavije i Italije postale konačne.
Italija se domogla hrvatskih i slovenskih krajeva zahvaljujući obećanju sila Antante kojima se priklonila, što je najprije potvrđeno Rapalskim ugovorom iz 1920., čime su zadovoljene talijanske imperijalističke težnje, a onda i konačno definirano Rimskim ugovorom iz 1925.
Hrvatska je trenutak za reviziju nepravednog Rapalskog ugovora morala čekati više od dva desetljeća, no tu priliku ne bi dočekala bez pobjede hrvatskih i slovenskih antifašista, u sklopu velike internacionalne antifašističke koalicije, nad njemačkim i talijanskim okupatorima.
Prije Pariške mirovne konferencije vodila se teška diplomatska rasprava između zapadnih saveznika, odnosno Amerike, Velike Britanije, Francuske i Italije na jednoj te Jugoslavije i SSSR-a na drugoj strani. Zapad je popuštanje Jugoslaviji smatrao ustupkom Sovjetskom Savezu jer je Jugoslavija u to vrijeme još bila dio sovjetske sfere, a Hladni rat bio je na pomolu. Naposljetku je prevladao francuski kompromis kojim su Jugoslaviji pripali Istra i Rijeka, dalmatinski otoci i Zadar te slovensko primorje s dijelom Primorske, dok su ostala područja, iako nastanjena Slavenima, pripala Italiji.
Trst i okolica, pak, postali su posebna, neutralna država nazvana Slobodni teritorij Trsta, kojom je privremeno, do 1955., prigušen problem svojatanja tog multietničkog grada, koji su željele i Jugoslavija i Italija, što je prijetilo izbijanjem novog rata.
Dok je za Italiju Pariz 1947. značio gubitak i poraz s kojim se mnogi, naročito na desnici, ni danas ne mire - o čemu svjedoči i prošlogodišnji govor Giorgia Napolitana i žestoki diplomatski rat između predsjednika Italije i hrvatskog predsjednika Mesića koji je uslijedio - Hrvatska i Slovenija slave Pariški sporazum kao dan povrata okupiranih hrvatskih i slovenskih područja.
Nakon razgraničenja 1947. dogodio se i egzodus talijanskog stanovništva s područja koja su pripala Jugoslaviji, što je izvorište teških trauma koje ni danas nisu zacijeljene. Čak i pravno jer Osimski sporazum, koji su Hrvatska i Italija raspadom bivše države postale sljednice, ni do danas nije u potpunosti proveden zahvaljujući talijanskoj opstrukciji. Hrvatska i Slovenija još nisu isplatile Italiji odštetu za imovinu optanata jer Italija odbija poslati broj računa za uplatu novca, stalno najavljujući reviziju iznosa, a time i Osimskog ugovora, što je Hrvatskoj i Sloveniji neprihvatljivo.
D. ROMAC
Europa bez granica
Iako Slovenija slavi Pariški ugovor, nisu njime svi u Sloveniji zadovoljni. Pitanje razgraničenja iz 1947. danas se čak prelijeva i u aktualne hrvatsko-slovenske granične razmirice jer nerijetki na slovenskoj strani tvrde da je u rješavanju jugoslavensko-talijanskog graničnog spora Slovenija prošla puno lošije od Hrvatske koja je dobila cijelu Istru i ostala područja, dok je Slovenija morala za te dobitke »žrtvovati« velika slovenska područja koja su ostala u Italiji. Zbog toga danas zahtijevaju hrvatske ustupke pri rješavanju graničnog spora.
Prošlogodišnji schengenski pad hladnoratovske granice između Slovenije i Italije najavljuje jedini ispravni put rješavanja graničnih problema i između Hrvatske i Slovenije: u jedinstvenoj Europi bez granica.
Pariški ugovor 2. svjetski rat Istra Rijeka pripojenje Italija mirovni sporazum savudrijska uvala