Zelena stranka predstavila svoj program za Lokalne izbore 2013

26.2.2013. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Politika

Program stranke će se temeljiti na slijedećim postavkama odnosno zalagat ćemo se na provođenju i realizaciji naših osnovnih postavljenih ciljeva. Naš cjelokupni program podijelit ćemo na ekološki, energetski, socijalni i ekonomski.

A.) EKOLOŠKI PROGRAM

Kroz ekološki program želimo nastaviti s realizacijom naših osnovnih zahtjeva u cilju zaštite okoliša i prirode u cilju zaštite ljudskog zdravlja i naš osnovni cilj je, da Istra postane „Istra ekoregija".

1.) Želimo nastaviti s realizacijom programa, kojeg smo bili inicijatori, a to je razvoj eko poljoprivrede, eko-agroturizma i eko turizma s aspekta zaštite okoliša, očuvanja prirode i cilju zaštite ljudskog zdravlja. Ovaj program, koji smo pokrenuli u našoj županiji još 1996. godine među glavnim razlozima je bila zaštita vodozaštitnih područja, rijeka i našeg mora u našoj županiji, kao suprotstavljanje GMO hrani. Pored ostalog daleko zdravijoj prehrani naših građana, kao i omogućavanje našim seljacima, da mogu na malim posjedima s manjom proizvodnjom hranu mogu preživjeti, jer ekološka proizvedena hrana postaje sve traženija i može se ostvariti veća cijena proizvedenoj hrani. Skupština Istarske županije je još 15. 03. 1997. godine donijela odluku, da jedan od strateškog razvoja Istarske županije, kojeg smo mi predložili, bude eko-agroturizam.

2.)Bili smo pokretači borbe protiv predloženog načina zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji, jer smo još 1998. godine predlagali način zbrinjavanja i to s naglaskom, da otpad treba tretirati kao sirovinu, a ne kao smeće. Tehnologija(MBO) koja je predviđena i usvojena od Skupštine Istarske županije je bila za nas ne prihvatljiva. Kako zbrinjavati otpad u našoj županiji, a isto tako u Primorsko-Goranskoj je svima bili vidljivo iz studije, koju su izradili međunarodni eksperti još davne 1996. godine i MBO tehnologija je u toj studiji bila odbačena. Ovakav način zbrinjavanja otpada je iniciran 2006. godine od strane cementare, jer korištenjem ovakve usvojene tehnologije je cilj proizvoditi RDF gorivo za potrebe cementare u Koromačnu. Projekt i realizacija investicije na Kaštijunu je i neprihvatljiva,

jer zauzima vrlo kvalitetno zemljište u najturističnioj općini u zemlji. Tehnologija i veličina investicije je i ekonomski promašena, jer se projekt i sama investicija radi na programu 23,5% recikliranja otpada, a Europska unija je već donijela odluku, da do 2020. godine treba reciklirati 50% otpada. Tu se potvrđuje naša teza, da cijeli projekt je baziran na konceptu. domoći se vrlo atraktivnog zemljišta u veličini oko 300 000 kv.m . Promašenu invensticiju će morati svakako platiti građani Istre(scenarij Napulja).

3.) Mi smo pokrenuli borbu protiv megalomanskih planova izgradnje golf igrališta i predlagali smo, da u našoj županiji se može izgraditi od 5-6 golf igrališta i to pod uvjetom, da se igrališta grade po eko standardima i da kod izgradnje objekata, mogu se izgraditi samo prateći objekti, jer tako se gradi po svijetu. Prilikom donošenja Zakona o golf igralištima naš prigovor je bio po svakom članku Zakona i na kraju smo naveli, da je to mafijaški Zakon. Pored toga smo tražili, da navodnjavanje golf igrališta se mora riješiti putem izgradnje pročistača za komunalne otpadne vode i da takva voda se koristi za navodnjavanje. U prethodnom mandatu Odbor za zaštitu okoliša je pokrenuo inicijativu izrade studije vezano za izgradnju golf igrališta i ta studija je izrađena i županija je platila oko 300.000,00 kuna ali nikad o njoj nije raspravljao nadležni Odbor, a niti Skupština Istarske županije

4.) Pokrenuli smo akciju, da u našoj županiji postoji preko 50% više kamenoloma nego što našoj županiji treba. Skupština i nadležan Odbor za zaštitu okoliša u zadnjem mandatu nikad nije raspravljao o toj problematici. Naša županija je dala izraditi studiju o vađenju mineralnih sirovina, koju je izradio tim stručnjaka rudarskog fakulteta. Izrađena studija, koja je plaćena oko 180.000,00 kuna, potvrdila naše prigovore i prigovore javnosti, a to je, da u Istri se može vaditi mineralne sirovine u funkciji, da se takva sirovina koristi kao arhitektonski tehnički kamen i to bez miniranja što je povijesno u Istri se upravo tako radilo. Nevjerojatni je zaključak Skupštine istarske županije, gdje se izglasava, da je interes Republike Hrvatske, da se na vodozaštitnom području III. kategorije otvaraju kamenolomi na kojem će se vaditi pijesak, graditi asfaltna baza i betonara. Što je veoma tragično, da se takvom odlukom može otuđiti privatna imovina naših građana (djedovina) i dati drugom privatniku i kruna svega toga da su među tim privatnicima strani državljani.

5.) Problematika vezana za izgradnju tvornice kamene vune Rockwoole inicirana od nas još 2006. godine- Na Skupštini istarske županije 15. 12. 2008. godine smo predložili Skupštini 19 prijedloga vezano za problematiku oko tvornice Rockwool i svi naši prijedlozi su prihvaćeni ali nijedan nije realiziran do sada. Mi smo pokrenuli potpisivanje peticije i prikupili 6651 za raspisivanje referenduma ali referendum nije održan, a isto tako nije održana izvanredna sjednica Skupštine i ako smo to pokrenuli na osnovi dovoljnog broja potpisa vijećnika Skupštine. Predsjednik stranke, kao i naša stranka su nepravomoćno osuđeni, da su klevetali tvornicu, kaka smo štitili mještane tog područja na osnovi svih naših

pozitivnih zakonskih propisa i ratificiranih međunarodnih konvencija. Pored ostalog cijeli slučaj vezan za Rockwool smo predali Državnom odvjetništvu ali do sada ništa nije poduzeto iako smo ukazali na protu zakonske radnje vezano za slučaj Rockwool. Rockwool je bio i ostao veliki zagađivač prirode i nanosi veliku štetu tamošnjem stanovništvu. Nevjerojatno je priznanje predsjednika cijele kompanije Rockwool, koji priznaje o promašaju ali i naglašava da je njih netko doveo u Istru ali to se veoma skriva, jer sigurno da tu nisu čisti poslovi. U Istarskoj županiji nije riješeno pitanje odgovornosti za potpisivanje predugovora i ugovora, jer nadležno tijelo tim pojedincima nje nikad dalo bilo kakvo odobrenje, da su mogli potpisati navedene dokumente.

6.) Utjecaj na zaštitu okoliša i prirode i na ljudsko zdravlje u svijetu, a tako i kod nas je vezano za energetiku, kao jednom od najvećih zagađivača. Mi smo već davno bili pokrenuli borbu protiv izgradnje energetskih objekata, koji veoma štetno djeluju na ljudsko zdravlje. Bili smo pokretači izgradnje obnovljivih izvora energije i to u vrijeme, kada se većini građana nije ni sanjalo o takvoj mogućnosti. Među najveće zagađivače se ubrajaju proizvodnja električne energije putem atomskih centrala, a iza njih po zagađenosti i štetnosti prema prirodi, okolišu i ljudskom zdravlja slijede termoelektrane na naftu i ugalj, koji koriste fosilna goriva i ubrajaju se u neobnovljive izvore energije. Od neobnovljivih izvora energije, koji duplo manje zagađuje okoliš i prirodu je plin i to pogotovo se tu ubraja plin iz našeg podmorja. Kako se plin kao neobnovljiv energent ubraja u duplo manji zagađivač, obnovljivi izvori se tretiraju duplo manji zagađivači od plina. Nije bez razloga potpisan sporazum u Kyotu o smanjenju CO2 i naš Sabor je to verificirao. Nije ni bez razloga donesen moratorij na izgradnju termoelektrana na ugalj i na atomski pogon do 2015. godine, kojeg sada HEP grubo krši i za što bi rukovodstvo HEP-a trebalo snositi sankcije.

HEP je glavni krivac što mi dosada u Hrvatskoj nismo izgradili objekte na osnovi obnovljivih izvora energije, kojih u našoj zemlji ima dovoljno. Tu ubrajamo vjetar, sunce, bio masu, protočne centrale na potocima, a isto tako i na rijekama. U najčistiji energent se svakako ubraja ušteda i to kako u proizvodnji, tako i u domaćinstvima, prometu i javnoj rasvjeti. Radi informacije vrlo je interesantan podatak, da u željezničkom prometu troši se i do 4.5 manje energije po prevoženoj toni robe i prevoženom putniku od cestovnog prometa, koji je k tome daleko veći zagađivač okoliša i prirode.

B. ENERGETSKI PROGRAM

U Puli smo prije 22 godine izgradili i postavili prvu vjetra elektranu u jugoistočnoj Europi. Pored toga izrađena je prva studija o korištenju vjetra prije 22 godine isto tako u Puli. HEP u tih posljednjih 22 godine nije ništa izgradio od obnovljivih izvora energije. U našoj zemlji imamo kapaciteta za

- 4 -

korištenje vjetra energije za 1,5 puta više nego su kapacitet Plomina. Rezerve u iskoristivosti sunčane energije u zemlji se računaju na snagu od dva Plomina. U Hrvatskoj je prije više od 20 godina izrađena studija o izgradnji od 300 protočnih centrala na potocima ali nije učinjeno ništa. Protočne centrale kao mogućnost izgradnje što je daleko prihvatljivije od pregrađivanja rijeka dosada nije učinjeno ništa. U sve te navedene nerealizirane programe mogle su sudjelovati proizvodne tvrtke iz Istre. Pored toga kod korištenja bio mase tu mislimo kod izgradnje pročistača komunalne otpadne vode, gdje bi se tako pročišćena voda mogla koristiti za industrijske potrebe, isto tako za navodnjavanje, mogla se proizvoditi električna energija i što je veoma važno napomenuti oprema se je mogla proizvoditi u Istri i zapošljavati naše ljude i ne bi sada imali preko 10000 nezaposlenih. Postavlja se jedno temeljno pitanje zbog čega se u našoj zemlji žele graditi energetski objekti, koji zagađuju prirodu i okoliš i direktno utječu na ljudsko zdravlje. Odgovor je jasan. A on glasi, da izgradnji takvih objekata stoje određeni lobisti u našoj zemlji na visokim funkcijama, koji kao posrednici zarađuju velike svote novca. Svaki investitor kod izgradnje objekata, koji su štetni i na takav način ostvaruju veliki profit i to pogotovo kada znaju, da će ih takvi lobisti štititi kod nepoštivanja ekoloških standarda . Plomin 3 ili kako ga HEP naziva Plomin C je ekološki neprihvatljiv, jer je veoma štetan za mještane ali se je teško odlučiti, da li je štetniji sa stra, ne zaštite okoliša ili ekonomski za cijelu zemlju

Mi prihvaćamo mogu, ćnost izgradnje termoelektrane Plomin 3 i to pod uvjetom, da se energent koristi plin i to iz razloga, da se i Plomin 2 prebaci na plin i to je jedna varijanta, a druga varijanta, koja je važnija od ove, da se Plomin 3 uopće ne gradi. Ako termoelektrana na tekuće gorivo u Rijeci ide u rekonstrukciju i budućnosti će koristiti plin, to potvrđuje naš stav, da Plomin 3 uopće ne treba graditi.

C.) SOCIJALNI PROGRAM

Pored ekoloških programa, koji su za nas Zelene veoma bitni, još više su bitni su socijalni problemi naših građana. Želimo napomenuti u ovom programu samo neke, koji su možda po našoj procijeni u ovoj situaciji veoma važni, a to bi bili:

1.) Još prije pet godina smo predlagali na Skupštini istarske županije, da se formira fond za zapošljavanje stručne mlade radne snage i to do 3 godine na određeno vrijeme na javnim poslovima. Predlagali smo način financiranja i to na način, da općine, gradovi i županija iz svog godišnjeg proračuna izdvajaju u takav fond 0,5% svog proračuna. Na takav način takva mlada stručna radna snaga stekla bi tako potrebno minimalno radno iskustvo i velika vjerojatnost, da bi jedan dio u to vrijeme sebi mogao naći i stalno zaposlenje. Kada se analiziraju proračuni općina, gradova i županije vidljiva je velika stavka u troškovima intelektualne usluge.

2. Želimo ukazati na jednu veliku nepravdu prema ženama kada idu u mirovinu i to pogotovo sada, kada se u mirovinski staž ubrajaju sve godine provedena na poslu. Nepravda se očituje, da se mirovina smanjuje svim ženama, koje su rađale djecu, jer se u radni staž ubraja naknada, koju primaju za vrijeme porodiljskog i to kada majke ili drugi bračni drug zbog porodiljskog dopusta na period od tri godine primaju minimalnu naknadu i na takav način se njima bitno umanjuje mirovina.

3.) U slijedećem periodu bi u Istri trebali omogućiti, da sva djeca idu u školu samo prijepodne i da djeci se omogući, da mogu konzumirati ručak u školi i boraviti u školi gdje bi se trebali pripremiti za nastavu za slijeći dan dok ne stignu roditelji.

4.) Od bitnih životnih problema se nameće na veliki broj manjkajućih vrtića za predškolsku djecu, jer to je preduvjet omogućavanju razvoja gospodarstva i zapošljavanju na našim prostorima.

5.) Istarska županija je u ovom mandatu planirala izgraditi pet domova za starije i nemoćne osobe tu prvenstveno mislimo na umirovljenike i bolesne osobe ali to nije ispunila. Nalazimo se u situaciji, da preko 1500 ljudi čeka na smještaj u staračkim domovima. Pored predloženih pet staračkih domova što nije realizirano treba računati, da nam trebaju minimalno još tri staračka doma, jer starosna granica raste i raste broj umirovljenika.

6.) Zdravstvena i palijativna skrb za naše sugrađane postaje iz dana u dan sve bitnija kada se govori o kvaliteti usluge. Potrebno je hitno javnosti podastrijeti istinu o gradnji bolnice i kazati da se nastoji dograditi bolnica na lokaciji stare bolnice. Za nas je još bitnije kako pružiti brzu i kvalitetnu uslugu našim građanima pa i turistima, jer treba imati na umu, da mi sa 1. srpnjem postajemo članicom EU. Za nas je daleko prioritetnije nabavka potrebnih aparata, kako ne bi naše sugrađane pošiljali u druge bolnice, a isto tako da je potrebno bitno skratiti čekanja kod raznih pregleda. Za nas je to prioritet, a ne gradnja-dogradnja bolnice. Svaki građanin koji živi na ovim prostorima, kao i u ostalim dijelovima naše zemlje želio bi imati moderno izgrađenu bolnicu ali svi oni daju prioritet kvaliteti i brzini usluge, koju mogu dobiti, jer je ona često presudna.

D.) EKONOMSKI PROGRAM

Kad govorimo o ekonomskom programu potrebno se je vratiti 15 godina unatrag, kada smo predlagali smjer razvoja gospodarstva u Istri, ali se toga nismo pridržavali točnije više smo se orijentirali ispunjavanju pojedinačnih želja određenih struktura, Skupština istarske županije je 15. 03. 1997.godine donijela odluku, da jedan od strateških pravaca razvoja gospodarstva u Istarskoj županiji treba biti eko-agroturizam. Odluka je donesena i nakon 15 godina nije realizirana. Taj program je trebao dati naglasak na razvoj ruralnog dijela naše županije i na očuvanju prirodnih bogatstava. Da bi se takav program realizirao mora se razvijat eko poljoprivreda to znači proizvodnja eko hrane, koju bi trebalo i dorađivati i prerađivati i na taj način razvila bi se industrija i zaposlili naši građani. Proizvodnja takve hrane postaje vrlo interesantna kod ulaska u EU, a što je vrlo bitno, a to je da naši kolege u Europi nam serviraju, da oni moraju takvu proizvedenu hranu nuđati kupcima, a nama se pruža velika mogućnost, jer kupci dolaze nam skoro pred kućni prag. Tu se misli prvenstveno na turiste jer turizam bi se trebao razvijati ne u smjeru masovnog turizma već bi trebalo ga usmjeravati ka razvoju eko turizma i žalosna je konstatacija, da mi nemamo još nijedan eko hotel, a u Austriji već preko trideset. Turizam koji se razvija u pravcu, da turisti samo prenoće je promašen turizam, kao što je veliki ekonomski promašaj rad hotela dva do tri mjeseca.

Drugo područje djelovanja trebalo bi biti usmjereno k razvoju elektroindustrije, jer takvo usmjeravanje razvoja industrije je daleko lakše prilagoditi poštivanju ekoloških standarda i daleko lakše je kontrolirati. Pored toga što je vrlo važan segment, jer područje djelovanja je veoma široko i može se razvijati na cijelom području Istre. Pored navedenog vrlo bitno je napomenuti, da veliki broj studenata upisuje elektrotehniku i sada imamo veliki broj inžinjera elektrotehnike ali skoro preko 50% nije se vratila u Istru, a potrebno je napomenuti, da takva industrija traži i druge smjerove tehnike. Elektroindustrija pripada osnovi prerađivačke industriji, a ona je osnova razvoja gospodarstva u zemlji, jer samo razvoj takve industrija nas može izvući iz gliba u kojeg je upalo naše gospodarstvo. Kada se sada govori o energetici i to proizvodnja obnovljivih izvora energije, da je naša velika mogućnost uključiti se u proizvodnju takve opreme, jer smo takvu opremu počeli proizvoditi upravo u Istri.

Treći vrlo bitan razvoj gospodarstva trebao biti veza za proizvodnju opreme i objekata na moru, u moru i na priobalju. Nas okružuje stotine kilometara obale i logično je da moramo iskoristiti te mogućnosti i zaposliti naše ljude. Tradicija izgradnje objekata na moru tu mislimo na brodove je stara preko stotinu godina i to se ne bi smjelo zanemariti. Uljanik kao veliki proizvođač brodova s veoma velikom tradicijom trebao je biti motorna snaga razvoja ostale industrije na našem području, jer upravo veliki sistemi u svijetu pokreću razvoj male privrede i zanatskih tvrtki. Uljanik se je trebao razvijati u smjeru stvaranja koncerna i poticati razvoja druge industrije i velika brodogradilišta su upravo to radili i to pogotovo vidimo u Japanu i Koreji.

Četvrti važan segment u razvoju gospodarstva je svakako promet. Bez kvalitetnog brzog i jeftinijeg prijevoza nema razvoja gospodarstva. Pored izgradnje autoceste prema Kopru i Rijeci bitnu ulogu u razvoju povoljnog prometa, je pitanje željezničkog prometa koji je iz godine u godinu sve lošiji i tvrdimo nedopustivo je da naša lokalna vlast nije ništa

poduzela, da se riješi problematika željezničkog prometa na području Istre. Mi ulazimo u EU, a željeznički promet je blokiran prema Europi. Mi smo kao stranka prije nekoliko godina intervenirali i poslali pismo Vladi Slovenije, a isto tako Slovenskim željeznicama i tražili odgovor, kako da se reaktivira željeznički promet između Istre i Slovenije i otvori nam se mogućnost povezivanja s ostalim dijelom Europe. Takvo pismo smo bili uputili i Vladi u našoj zemlji i Hrvatskim željeznicama. Iz Slovenije smo primili odgovor, da smo u pravu ali da je problem u Hrvatskim željeznicama, koji ne žele da prometuje vlak, kojeg su oni predlagali. Iz Hrvatske nismo uopće primili odgovor na naš zahtjev i ako je svima jasno da je željeznički promet u našoj zemlji pred raspadanjem i ako je u Europi mislimo na EU u strategiji glavno mjesto zauzima željeznički promet i to ne bez razloga. Željeznički promet je ekološki daleko povoljniji, isplativiji po cijeni prevezene tone robe i putnika, sigurniji, a isto tako čak oko četiri puta troši manje energije po prevezenoj toni robe i putniku

Mi želimo javnosti dati do znanja, da su to naši glavni pravci djelovanja, a sve druge aktivnost su ili trebaju biti vezane za osnovne naše iznesene pravce djelovanja. Mi moramo poduzeti sve, da smanjimo broj nezaposlenih, jer oni su ključ realizacije svih ostalih naših predloženih programa.

Josip Rupnik, PR

rupnik zeleni program lokalni izbori izbori 2013 politika zelena stranka