Zatvoriti tvornicu u Labinu, ili osigurati stratešku proizvodnju
13.1.2017. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
U slovenskim medijima zadnjih dana provlači se teza da je Hrvatska glavni "krivac" stoga što je prodaja slovenske grupacije Cimos d.d. - Automobilske industrije Kopar talijanskoj tvrtki TCH Cogeme, talijanskom fondu Palladio Finanziaria, pod velikim upitnikom i to zbog tužbe hrvatske Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja od Cimosa Kopar traži povrat 20,2 milijuna eura u što nisu uračunate kamate.
Rasprava
Ključni uvjet za finalizaciju kupoprodajnog postupka bio je, naime, da talijanski kupac s DAB-om, koji je preuzeo potraživanja Riječke banke, postigne sporazum o povlačenju tužbe, no dosadašnji pokušaji da se to riješi nisu uspjeli, a loptica je prebačena na hrvatsku stranu. "Moguće je da Hrvati pošalju Cimos u stečaj neposredno pred njegovom prodajom, još i prije nego ga preuzmu Talijani", piše Regional Obala, te da je "zbog hrvatske tužbe pod upitnikom prodaja Cimosa, o niti visi 4.500 radnih mjesta" navodi 24.ur, dok Radio Slovenija prenosi da talijanski kupac želi poravnati dug, ali da Hrvati još nisu odgovorili na zadnju ponudu.
No, je li tome tako? Talijanski investitori su, saznajemo iz neslužbenih izvora, do sada dali dvije ponude. U prvotnoj su, uz ponudu od 3,2 milijuna eura, naveli kako im je namjera ugasiti tvornicu u Labinu i smanjit broj radnika u hrvatskom dijelu Cimosa na 400 zaposlenih, što do sada u medijima nije bio poznat podatak. Nakon reakcije hrvatske Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) o neprihvatljivosti takve ponude, talijanski investitor je prije dvadesetak dana dao novu poboljšanu ponudu koja, doduše, nije financijski izdašnija i prema izvorima slovenskih medija također iznosi 3,2 milijuna eura, ali se njome sada garantira opstanak tvornice u Labinu i zadržavanje broja zaposlenika na sadašnjoj razini, uz opasku kako će hrvatska postati Cimosov strateški centar za proizvodnju i obradu aluminijskih dijelova.
O toj bi se ponudi na sastanku između slovenske i hrvatske strane trebalo raspravljati tijekom idućeg tjedna. Dojam upućenijih u ovaj zamršeni spor je da slovenska strana takvim medijskim pritiskom kojim zaziva stečaj Cimosa želi požuriti sklapanje takve izvansudske nagodbe. Za uspješni dovršetak prodaje Cimosa ključna je upravo nagodba s hrvatskom Agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je tužila Cimos, te od njega traži 20,2 milijuna eura plus kamate.
Premostiti dug
Problem je međutim nastao jer je slovenska strana godinama ignorirala dug prema DAB-u, sve do podizanja tužbe u veljači prošle godine, nakon čega se sve zakompliciralo odnosno fokus usmjerio na hrvatsko slovenski spor oko dugovanja.
Jedna od mogućnosti koju slovenski mediji također prenose je i da slovenska država da garanciju i time u konačnici, propadnu li dogovori, premosti dug no ta je opcija malo vjerojatna. Mjesecima zamrli razgovori između slovenske i hrvatske strane i intenzivirali su se tek početkom prosinca prošle godine. Slovenskoj strani nije se žurilo deset mjeseci, a sada ispada da u strahu od gubitka, vrši medijski pritisak. Neovisno na sve prijepore, ti se problemi ne reflektiraju na poslovanje hrvatskog dijela Cimosa.
Nešto više od tisuću radnika u tvornicama u Buzetu, Roču i Labinu neometano radi, a tvrtka podmiruje sve svoje obveze prema zaposlenicima i dobavljačima.
G. ČALIĆ ŠVERKO
O kakvom je zapravo dugu riječ?
Krajem devedesetih godina, preciznije 1999. godine, Cimos je u Riječkoj banci digao kredit, a banka je završila u stečaju. Kako je hrvatski DAB jamčio za uloge štediša, preuzeo je i potraživanja banke. Kupoprodajni postupak Cimosa planira se dovršiti u prvom kvartalu ove godine, do kada trebaju biti ispunjeni svi uvjeti, među njima i ishodovanje suglasnosti nadležnih slovenskih agencija, kao i postizanje dogovora s hrvatskom Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.
Iako se iznos koji potražuje hrvatska strana zbog dospjelih kamata u međuvremenu gotovo utrostručio, slovenska strana predlaže izvansudsku nagodbu, ali je spremna za to izbrojiti svega nekoliko milijuna eura.
cimos proizvodnja rad radno mjesto