Zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na području Labinštine za 421 kn
29.1.2014. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Misija Agencije za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede konačno se počinje ostvarivati - najveće neiskorišteno bogatstvo Hrvatske, državno poljoprivredno zemljište nakon dugotrajnih porođajnih muka konačno postaje predmet prvih ugovora o zakupu. Prvijenci su realizirani u studenome i prosincu nakon čega je nastupila pauza.
No, ne bi to bila Hrvatska kad opet ne bi zapinjalo. Nakon opravdane hajke na ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu i sporost u pripremi zakonskih i podzakonskih akata kojima se imao omogućili zakup u rujnu je zakon usvojen. Kad su postavljeni okviri zakup opet ne teče već - kaplje. Ovog je puta, kako se čini, kriva druga strana, lokalna samouprava jer je vrlo mali broj zahtjeva na čekanju, spremnih za nadmetanje nakon kojeg se zemljište smije dati u zakup na 50 godišnje razdoblje.
14 javnih poziva
- Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je tijekom studenog i prosinca 2013., sukladno novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, 14 javnih poziva za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH u ukupnoj površini od 474.213 hektara. Javni pozivi su objavljeni na mrežnim stranicama Agencije, oglasnim pločama jedinica lokalne samouprave te kroz newsletter agencije. Prvih 14 javnih poziva objavljeno je, jer su jedinice lokalne samouprave dostavile svu traženu dokumentaciju. Agencija je do sada od jedinica lokalne samouprave zaprimila više od 170 zahtjeva za raspisivanje javnih poziva, ali ostali zahtjevi nemaju kompletnu dokumentaciju, istaknula nam je Željana Ivanuš, koordinatorica za odnose s javnošću u Agenciji za poljoprivredno zemljište.
Ma koliko nemali razloga sumnjati kako je realna potražnja sada mala - kako to tvrde u Agenciji, nevjerojatno zvuče podaci iz ne tako davne prošlosti. Primjerice i prema samim najavama iz Ministarstva poljoprivrede isticalo se kako će se nakon primjene zakona u najam vrlo brzo dati milijun hektara državnog zemljišta za-hvaljujući čemu će 50-ak tisuća ljudi dobiti mogućnost za izvore prihoda. Istina, riječ je o "napuhanoj" izjavi, korisnoj u dnevnopolitičke svrhe, ali neodrživoj jer država nema milijun nego manje od 900 tisuća hektara.
Ipak, kad bi se za kratko vrijeme svo državno zemljište izdalo u najam, proračuni bi se sasvim solidno dopunili. Uzmemo li u obzir da se hektar daje u najam za prosječno oko 300 kuna godišnje, te da je u ponudi 890 tisuća hektara, u proračune - državni, županijske te svih jedinica lokalne samouprave jer se najam dijeli u omjeru 25:10:65 (država-županija općina)
- iz tog novog izvora pojavilo bi se nemalih 267 milijuna kuna.
Gdje je zapelo
Neaktivnost čudi i stoga što se primjerice iz Istarske županije isticalo kako poljoprivrednici nestrpljivo čekaju mogućnost zakupa 40 tisuća hektara državnog zemljišta. Prema podacima iz Agencije, do sada su za tu županiju dobili svega - dva potpuna zahtjeva. Iz općine Cerovlje i Grada Umaga. U Cerovlju je na raspolaganju čestica od 2,5 hektara za koju ukupna početna visina godišnje zakupnine iznosi 1.020 kuna, dok su za Umag stigli zahtjevi za dvije čestice površine po prilici pet hektara za koje se traži godišnji najam nešto veći od dvije tisuće kuna.
Gdje je dakle zapelo? Kako je nakon prihvaćanja zakona na koji su navodno čekali bezbrojni interesenti, nastao vakum u kojem se za zakup pojavljuju tek pojedinci, a od golemog kolača državnog zemljišta za sada se traže tek mrvice? Kako smo mogli i pretpostavljati, zapelo je na birokraciji.
Ipak, nakon blagdanskog zastoja, priča ovih dana polako kreće u pozitivnom smjeru. Idućih dana bit će raspisani novi javni pozivi za otprilike 300 hektara. No i dalje je to kap u moru, postotak čija je prva brojka 0. Aktivnosti Agencije oko raspisivanja javnih poziva vezane su uz ažurnost općina i gradova koji su dužni dostavljati potrebnu dokumentaciju.
Ako ju općina ili grad, nakon što poljoprivrednik kod njih preda zahtjev za prikupljanje dokumentacije, ne žele prikupljati, poljoprivrednik je može sam pribaviti.
Agencija je do sada zaprimila petnaestak zahtjeva s područja Istarske županije: Buje, Bale, Brtonigla, Cerovlje, Funtana, Kaštelir Labinci, Marčana, Umag, Pazin, Poreč, Raša, Vodnjan, Vrsar,... Ali - većina ih je manjkava te je poslana na doradu.
-Gledajte, treba ispoštovati proceduru jer bi se u suprotnom moglo dogoditi da nekim područjem u budućnosti prođe prometnica, da se pretvori u građevinsko zemljište što bi poljoprivrednicima izazvalo velike štete.
Treba paziti i na ekologiju, na mogućnost da se neko zemljište nalazi u zaštićenom vodnom području. Kad se ispune zahtjevi, proces se može okončati. Bez cjelokupne dokumentacije, ništa od zakupa, pojašnjava Ivanuš.
Najviše u Pazinu
Djelatnici Agencije dali su se na svojevrsni "road show" kako bi senzibilizirali zainteresiranu javnost. Pa su tako prošle godine, odmah nakon prihvaćanja zakona, za predstavnike jedinica lokalne samouprave i poljoprivrednike u svim županijama održali 40 prezentacija kako bi predstavili proceduru. Najviše poljoprivrednika bilo je na prezentaciji u Pazinu - 104.
U Istri je također bilo najviše predstavnika jedinica lokalne samouprave - 55. Primjerice na prezentaciju u Primorskoj- goranskoj županiji došlo je 26 predstavnika općina i gradova i 32 poljoprivrednika, a u Ličko-senjskoj 10 predstavnika općina i gradova i 19 poljoprivrednika.
Prema ovim brojkama ne bi se baš reklo da vlada velika gužva za zakup državnog zemljišta.
Jasno je kako se nalazimo u krajnje nepoticajnom vremenu za investicije. Ipak preporuka je da se bez razmišljanja krene u potpisivanje ugovora s Agencijom o zakupu. Naime, uzme li se na području Istarske županije u zakup 10 hektara najkvalitetnijeg zemljišta, godišnji će se najam kretati u visini od oko 4 tisuće kuna. Posadi li se na tom prostoru masline, tri tisuća stabala, kroz nekoliko godina može se dobiti urod i do 30 tona, odnosno 4,5 tisuća litara ulja ili bruto zaradu veću od 300 tisuća kuna.
Hoće li se dakle Hrvatska konačno iz krajolika šikare preoblikovati u državu kultiviranog Poljoprivrednog zemljišta? Država raspolaže s nešto manje od 900 tisuća hektara i voljna je odreći se zemlje, ali vrlo pedantno traži poštivanje pravila, što na terenu djeluje odbijajuće iako su cijene zakupa po hektaru - mizerne. Rezultat je neobrađena zemlja, odnosno, nejaka poljoprivreda i propalo stočarstvo.
Zahtjev poslao prije osam godina
- Da, kako da ne, zahtjev za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta poslao sam prije jedno sedam, osam godina. Ali ne, više, ili barem trenutačno, nisam zainteresiran za tako nešto. U međuvremenu sam bez zakupa realizirao novi vinograd.... pa tko bi čekao tolike godine, propao bih da sam bio ovisan o tome. Uostalom, proces je toliko zapetljan, izbirokratiziran da djeluje kako ga je skoro nemoguće realizirati. Riječi su to Ivice Dobrinčića, poznatog vinara iz Vrbnika kojem smo se obratili ponukani činjenicom da je iz PGŽ-a za zakup zemljišta stigla i ponuda iz Vrbnika.
Je li u dijelu njegovih riječi i odgovor zbog čega je golema većina od 170 upita pristiglih na adresu Agencije manjkavo i vraćeno na doradu? Hoće li se dakle i ova dobra ideja, odnosno željeni proces zakupa razbiti o hridi ekstremnog hrvatskog birokratiziranja?
U Istri cijene zakupa najviše
Zemljište je podijeljeno u četiri kategorije. U prvu, najskuplju spadaju vinogradi, voćnjaci, maslinici, oranice i vrtovi, u drugoj i trećoj su livade i pašnjaci, a u četvrtoj s najnižim iznosom zakupa je neplodno tlo, močvare. Cijene su razvrstane prema županijskoj podjeli i njezinim katastarskim općinama. Iznosi su određivani prema razvijenosti županija, no u svemu tome ima i nelogičnosti.
Primjerice u Primorsko-goranskoj županiji, u Žejanama je cijena 335 kuna, a u Barbatu na Rabu 292 kune, Nerezinama na Lošinju 297, u Vrbniku na Krku i u gorskokotarskom Starom Lazu jednakih 292 kune.
Najviše cijene zakupa su u Istarskoj županiji. Od 462 kune u Brtonigli, preko 421 kune na cjelokupnom području ispostave Labin pa sve do maksimalnih 521 kunu na porečkom području. Pa ako se još može prihvatiti da je cijena zakupa u Sovinjaku nedaleko Buzeta 508 kuna, ipak je nejasno zbog čega je 10-ak posto više nego u Brtonigli.
Uistinu nije jasno tko je odredio da istu cijenu ima i napušteno, surovo i za poljodjelstvo nimalo lako područje Ćićarije - Dane i Jelovice su također na 508 kuna.
Površina
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha, a od toga je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33 posto dok je 1.804.823 ha ili 67 posto je u privatnom vlasništvu.
Strane osobe iz Europske unije i europskog ekonomskog prostora neće moći stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem punih sedam godina od datuma pristupanja Hrvatske EU, uz mogućnost produljenja tog roka dodatne tri godine.
25% najma ide državi
10% županiji
65% općini
zakup nekretnine zemljište agencija za poljoprivredno zemljište