Više od tri tisuće Istijana na listi poreznih dužnika: na listi labinski poduzetnici, političari i medijski moguli
31.7.2012. // iPress // Objavljeno u kategoriji Crna kronika
Porezna uprava u Istarskoj je županiji izlistala ukupno 4.474 porezna dužnika. Objavljena su imena tvrtki koje, po raznim osnovama, duguju više od 300.000 kuna poreza, poduzetnika koji duguju više od 100.000 kuna poreza te građana koji duguju više od 15.000 kuna poreza.
Tako je na listi pravnih osoba u Istri ukupno 311 poduzeća, od kojih prvih deset najvećih dužnika ukupno duguje 92 milijuna kuna. Listu s 21 milijun kuna predvodi niz godina problematična rovinjska Mirna, slijedi pulski Trp s 13,3 milijuna, BUP Buzet s 12,55 milijuna, Interijeri i projekt iz Poreča s 10,24 milijuna, Hermo projekt s 2,35 milijuna, Velich V. I. T. S. iz Pazina sa 7,86 milijuna, Vila Savudrija Umag sa 7,5 milijuna, pulski Huan sa 6,23 milijuna, Grami iz Vodnjana s 5,51 milijuna te Molior iz Novigrada s 5,14 milijuna kuna duga.
Osim problematičnih i tvrtki u stečaju, gdje je naplata duga vrlo upitna, na popisu je niz zanimljivih tvrtki, koje javnost percipira kao uspješne. Primjerice, jedna od poznatijih tvrtki za kupoprodaju nekretnina, Istra Bavaria Agentur Drage Radovlovića, kojem se, doduše, nakon otvaranja slučaja Končar-Cetinski izgubio svaki trag, duguje 2,6 milijuna kuna, Zigante Tartufi duguju 532 tisuće, Centar 2004 kojem je Grad Pula dao koncesiju na kupalište Valkane duguje 510 tisuća kuna, a Sunčana staza Mile Rudana, vlasnika hotela Pula u dugu je 1,5 milijun kuna.
Od istarskih medija s popisa je iz nekog razloga ispao Glas Istre, iako je zbog neplaćanja poreza protiv bivše uprave dignuta i kaznena prijava, ali su na popisu Naši foji s 574 tisuće kuna i ''pokojni'' NIT sa čak 3,45 milijuna kuna duga. Nije neobično da dvije tvrtke vezane uz Histria Festival imaju dug od oko 1,3 milijuna kuna, ali je relativno neočekivano da porezni dug imaju i tvrtke koje često i uredno rade s gradovima i općinama, poput, primjerice, pulske Constructe ili vodnjanskog Dario Kopa. Da se poreznih zakona ne drži ni lokalna samouprava pokazuje dug tvrtke Hortus Niger osnivača Općine Brtonigla u visini od 1,4 milijuna kuna.
Fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost, odnosno obrtnika i slobodnih zanimanja, na listi dužnika u Istri je 870, a prvih 10 duguje ukupno oko 27 milijuna kuna. Bujska odvjetnica Asja Piplović prva je s 6,25 milijuna, slijede Mijo Jurić iz Pule (4,5 milijuna), Stjepan Sudar iz Poreča (3,8 milijuna), Sefa Temaj iz Poreča (2,6 milijuna), Predrag Stefanović iz Buzeta (2 milijuna), Radislav Divljak iz Pule (1,7 milijuna), Marica Erman iz Žminja (1,6 milijuna), Marijan Ivić iz Umaga (1,6 milijuna),Xhezair Mjekiqi iz Pule (1,5 milijun) i Darko Jukica iz Pule s 1,4 milijuna kuna. Ova lista ujedno donosi i jednu od istarskih specifičnosti: vrlo velik broj dužnika su Albanci te se može zaključiti ili da ih je vrlo mnogo među poduzetnicima ili da ih puno ne plaća poreze.
Ostali porezni obveznici – građani najbrojnija su kategorija dužnika na listama Porezne uprave. U Istri ih je čak 3.293, od kojih 22 duguju više od milijun kuna.
Rekorder je Albino Jurman iz Bala s čak 37 milijuna kuna poreznog duga, čime je dosegao i drugu poziciju u Hrvatskoj. Slijede posrednica u kupoprodaji nekretninaRomina Hrvatin iz Rovinja (4,8 milijuna kuna), Mladen Vijatović iz Pule (3,48 milijuna), Berislav Blažević iz Medulina (2,65 milijuna), Marino Štifanić iz Višnjana,Vesna Žanetić iz Medulina te Thomas Tomislav Pajtak iz Rovinja s oko 2 milijuna kuna, Josip Kožljan iz Barbana (1,8 milijuna kuna), pokojni Joško Kuzmanić iz Pule (1,7 milijuna) i Perica Čalušić iz Buja (1,7 milijuna kuna).
Zanimljivo je da ni pojedini političari i državni službenici ili dužnosnici nisu podmirili sve dugove državi: saborska zastupnica Hrvatskih laburista Nansi Tireli duguje 41 tisuće kuna, bivši saborski zastupnik IDS-a Branko Ružić 33 tisuće, predstojnik Ureda državne uprave Mladen Tomljanović 29,5 tisuća kuna, a direktorica TZ Rovinj Odete Sapač 26 tisuća kuna.
Današnja objava imena dužnika, unatoč marketinškom učinku na koji računa vlast, i, donekle, korisnom priručniku za poslovanje, koji omogućava izbjegavanje dužnika, potiče niz pitanja koja se tiču prvenstveno države i njene učinkovitosti.
Kako silni dugovi koji na razini Hrvatske, uključujući zatezne kamate, premašuju 51 milijardu kuna, nisu nastali jutros, prvo je pitanje što su u prošlih dvadesetak godina radili poreznici i koga su i zašto štitili političari.
Drugo je, a i najvažnije pitanje, naravno, kako porezni dug naplatiti, jer je građanima slaba korist od čitanja listi i prepoznavanja imena sugrađana dužnika. Treće bi pitanje bilo gdje su ''veliki'' poduzetnici, kakvi su dogovori s njima postignuti i kako teče naplata njihovih dugova. Konačno – što je s dugovima države prema građanima i poduzetnicima, jer neplaćanja države u situaciji kad se PDV naplaćuje odmah, uzrokuju lančanu reakciju.
Generalno gledajući, danas objavljena lista najprije je lista sramote neefikasne i korumpirane države, a tek potom lista nesavjesnih građana. (iPress)
porezni dug lista istarska županija vlada