Vinjete u Sloveniji diskriminiraju putnike, Austrijanci prosvjeduju
8.5.2008. // Jutarnji list // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Slovenija je ipak dobila podršku Europske komisije za uvođenje vinjeta za vožnju svojim autocestama, no kao privremenu mjeru jer će se još preispitati je li ta odluka u skladu s europskim zakonima, odnosno je li diskriminirajuća.
Za dan kao za pola godine
Najveći problem uvođenja vinjeta, što je zabrinulo i Europsku komisiju, jest to što će putnici koji su samo u tranzitu kroz Sloveniju biti u diskriminirajućem položaju. Jer, bez obzira na to što će u šest mjeseci kroz Sloveniju proći samo jednom, moraju platiti 35 eura, isto kao i stanovnici Slovenije koji će se voziti svakodnevno. Naime, Slovenija vinjete uvodi 1. srpnja i polugodišnja će stajati 35 eura, a godišnja 55 eura.
Jutarnji list je zato analizirao tri tranzitna pravca kroz Sloveniju iz smjera Hrvatske prema Austriji i Italiji te ponudio alternativne pravce na kojima nije potrebno plaćati cestarinu. Riječ je o pravcima Macelj-Šentilj (60 km), Bregana-Karavanke (170 km) i Bregana-Fernetići (230 km). Možda je put duži, ali ako želite izbjeći kupnju vinjeta i rijetko putujete kroz Sloveniju, možda je to rješenje za vas.
Nadalje, problem je to što Slovenija još nema sagrađenu mrežu autocesta i zatvoreni sustav naplate. Tako, primjerice, svi oni koji putuju iz Hrvatske u Austriju preko Maribora plaćaju 35 eura iako se na tih oko 90 km voze samo 14 po autocesti, i to na dijelu od Maribora do Šentilja. Na autocesti od Bregane do Ljubljane nisu završene dvije dionice u dužini 20 kilometara. Što znači da će vozači plaćati za vožnju autocestom, a njome se dijelom neće voziti.
Europski povjerenik za promet Jacques Barrot izjavio je da Europska komisija može poduprijeti uvođenje vinjeta za plaćanje cestarine na autocestama u Sloveniji kao privremenu mjeru te da je u vezi sa slovenskom vladom kako bi se ispitalo je li ta mjera u skladu s europskim zakonima, javila je Slovenska tiskovna agencija.
Privremena mjera
“S obzirom na to da je riječ o privremenoj mjeri, mislim da to možemo poduprijeti, ali naravno treba paziti da nema diskriminacije”, rekao je Barrot na konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja na kraju neslužbenog zasjedanja europskih ministara prometa na kojemu se govorilo o potrebi povećanja ulaganja u gradnju europske prometne infrastrukture.
Slovenska Vlada izračunala je kako će zaraditi 20 milijuna eura više ako prodaju 2,5 milijuna polugodišnjih vinjeta i 800 tisuća godišnjih, nego dosad.
S druge strane, Hrvatskoj ne bi odgovaralo da slijedi Sloveniju i uvede vinjete jer bi se time znatno smanjio priljev sredstava koja se koriste za održavanje prometnica i vraćanje kredita.
Naime, preko šest autocestovnih pravaca i Krčkog mosta ove će godine proći 9,7 milijuna vozila više nego 2007. godine, navodi se u planovima Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb. Analitičari HAC-a prognoziraju da će se autocestama Zagreb-Lipovac, Zagreb-Goričan, Bregana-Zagreb i Bosiljevo -Split ove godine ukupno provesti 31,8 milijuna automobila, što je 2,75 milijuna vozila više nego prošle godine.
Povećanje prometa znatno će se odraziti i na povećanje prihoda od cestarina. U HAC-u tako očekuju da će ove godine na autocestama kojima upravljaju naplatiti nešto više od 1,2 milijarde kuna, odnsno 224,5 milijuna kuna više nego prošle godine.
Najisplativiji pravac
U ljetnim mjesecima, prema prognozama, ponovno treba očekivati gužve na autocesti Bosiljevo - Šestanovac s obzirom na to da se druge cijevi tunela M. Kapela i Sv. Rok u promet puštaju tek sljedeće godine. Naime, prema prognozama HAC-a, ovom autocestom u srpnju i kolovozu trebalo bi proći čak 3,4 milijuna automobila, što je oko 170.000 vozila više nego u istom razdoblju prošle godine, a samo na tom pravcu u dva mjeseca bi se trebalo naplatiti 5,3 milijuna kuna više cestarine nego prošle godine.
Predratni rekordi
Najisplativija autocesta pod kontrolom HAC-a je ona A3 Bregana-Zagreb -Lipovac. U prošloj godini tom je autocestom prošlo 15 milijuna vozila, a ove se godine očekuje 17 milijuna. Takvo povećanje broja vozila donijet će 690,2 milijuna kuna od cestarina, što je za 46 milijuna kuna više nego prošle godine. Povećanje prometa nije sezonsko nego je riječ o generalnom povećanju tranzitnog prometa, a ovim pravcem sve više prometuju kamioni.
Ukupan godišnji broj vozila sve se više približava predratnim godinama, kada je autocesta Zagreb-Lipovac bila glavni tranzitni pravac od zapadne do jugoistočne Europe. I u tvrtki Autocesta Rijeka - Zagreb ove godine očekuju dodatno povećanje prometa, prosječno dnevno 20.148 vozila. Pravcima Rijeka-Zagreb, Rupe-Rijeka te Krčki most, ove bi godine trebalo proći 19,2 milijuna vozila, 6,9 milijuna vozila više nego lani.
vinjete Slovenija 1.srpnja vožnja dežela promet naplata autocesta