U pripremi ključna reforma, nikad teže do zaslužene mirovine
13.3.2017. // T - portal // Objavljeno u kategoriji Društvo
Hrvatska Vlada do kraja travnja mora Europskoj komisiji dostaviti paket reformi kojima bi se trebale smanjiti kronične makroekonomske neravnoteže. Jedan od ključnih koraka u tom smjeru trebala bi biti reforma mirovinskog sustava koja podrazumijeva zadiranje u postojeća mirovinska prava.
Nema sumnje da je mirovinski sustav jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteža jer za isplatu mirovina Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje godišnje nedostaje oko 15 milijardi kuna, što se redovito pokriva iz proračuna.
Premda je po običaju vladajuća garnitura u predizbornim danima uglavnom obećavala povećanje mirovinskih prava (rast mirovina, uvođenje socijalnih mirovina i sl.), prvi signali koji dolaze iz Banskih dvora upućuju na to da će promjene u mirovinskom sustavu ići u restriktivnom smjeru koji je već trasirala vlada Tihomira Oreškovića.
Na tragu preporuka Europske komisije, možemo očekivati ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina, daljnje zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, brži tempo izjednačavanja životne dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene te sužavanje pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža.
Rođeni poslije 1965. u starosnu mirovinu sa 67 godina
Prema važećem zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu išlo bi se od 2038. godine, a po novim pravilima, rok za podizanje dobne granice pomaknuo bi se na 2030. godinu. To znači da bi duži radni vijek zahvatio sve rođene poslije 1965. godine. Prijelazno razdoblje za muškarce moglo bi početi 2026., otkada bi se radni vijek povećavao svake godine za šest mjeseci.
Više ovdje
penzija mirovina mirovinski sustav društvo standard