U Labinu najnegativniji prirodni prirast stanovništva u Istri 2015. godine

U Labinu najnegativniji prirodni prirast stanovništva u Istri 2015. godine

23.7.2016. // iPress // Objavljeno u kategoriji Društvo

Lani je u Hrvatskoj zabilježeno 16.702 više umrlih nego rođenih osoba, a istodobno je iz Hrvatske iselilo 17.945 osoba više nego što se u nju doselilo, pokazuju podaci Državnog zavoda za statitsiku (DZS).

U prošloj godini rođena su 2063 djeteta manje nego godinu prije, što je pad od 5,2 posto. Ukupno je rođeno 37.666 djece, od toga 37.503 živorođene i 163 mrtvorođene (51,7 posto muškog, a 48,3 posto ženskog spola).

Lani je također zabilježen porast broja umrlih jer je umrlo 3.366 osoba ili 6,6 posto više nego u prethodnoj godini (48,7 posto muškog, a 51,3 posto ženskog spola). Lani su umrla 154 dojenčeta, odnosno 0,28 posto od ukupnog broja umrlih.

Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) iznosila je 8,9, a stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) bila je 12,9.

U svim županijama negativna stopa prirodnog prirasta

Sve županije imale su negativan prirodni prirast, a najveći je bio u Osječko-baranjskoj županiji, i to 1.557 osoba manje. Pozitivan prirodni prirast zabilježen je u 56 gradova i općina, negativan u 490 gradova i općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova i općina imalo nulti prirodni prirast.

Tijekom 2015. godine sklopljena su 19.834 braka, dok je pravomoćno razvedenih brakova bilo 6.010.

Također, iz Hrvatske u inozemstvo je odselila 29.651 osoba, dok se istovremeno u Hrvatsku doselilo 11.706 osoba. Saldo migracije stanovništva Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je 17.945 manje useljenih nego iseljenih osoba.

U Istri se u 2015. godini rodilo 112 djece manje

Trend negativnog prirasta stanovništva prisutan je i u Istarskoj županiji gdje je u 2015. godini živorođeno 1.701 dijete, odnosno 112 manje nego godinu ranije. Istovremeno je umrlo 2.414 stanovnika, što je 713 više umrlih nego što je rođeno djece.

Većina gradova i općina u Istri bilježi više umrlih nego rođenih. Iznimke su gradovi Novigrad i Poreč te općine Bale, Brtonigla, Karojba, Tar-Vabriga i Vižinada koji bilježe pozitivan prirodni prirast.

Najnegativniji prirodni prirast od gradova ima Labin u kojemu je u 2015. godini umrlo 155 stanovnika dok ih je istovremeno rođeno tek 73 od općina u kojima je duplo više umrlih od rođenih su Cerovlje, Kršan, Lupoglav, Marčana, Motovun i Raša.

U Istri je sklopljeno 855 brakova, dok se 279 parova razvelo.

Depopulacija negativno utječe i na gospodarski rast

Na posljedice depopulacije Hrvatske upozoravaju brojni stručnjaci i institucije, a zadnja je to učinila Hrvatska gospodarska komora (HGK), koja ističe da smanjenje brojnosti radne snage i starenje stanovništva sve više postaju ograničavajući čimbenik gospodarskog rasta. Pritom HGK posebno upozorava da Hrvatsku napušta uglavnom mlado, radno sposobno i visokoobrazovano stanovništvo.

Osim toga, broj živorođenih u 2015. godini bio je najmanji u zadnjih 25 godina, a i kod migracije stanovništva zabilježena je daleko najnegativnija brojka od osamostaljenja Hrvatske. (Hina/iPress)

 

 

smrt društvo prirodni prirast rođenje