U labinskom Narodnom muzeju: Deset autora iz dva grada
20.8.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura
U povodu Dana Grada i 30. obljetnice bratimljenja Labina i Manzana u srijedu je u Galeriji labinskog Narodnog muzeja otvorena zajednička izložba umjetnika dvaju gradova "Osmosi pitorice - slikarska osmoza".
Riječ je o uzvratnoj izložbi iz Manzana gdje je bilo predstavljeno po osam umjetnika s po tri rada. Labinski umjetnici su i ovdje zastupljeni na isti način, ali gosti izlažu po deset radova budući da ih je samo dvoje. To su slikari Katia Gori i Stefano Passoni.
Katia Gori je mlada umjetnica čiji bi se radovi mogli opisati kao "post moderni simbolizam". Motive pronalazi u zraku iznad tla; to su vjetar, magla, grane i sl. Dominiraju bijeli tonaliteti, koji, premda sugeriraju čistoću, čuvaju u sebi dramatiku, naboj i neposrednost poezije.
Autorica ističe da je za nju umjetnost isto što i život te da svakoj njezinoj slici govori neka vrsta gnjeva, kojemu pridodaje želju za komunikacijom, težnju da izrazi i svoju najprikriveniju i najintimnniju narav. U njenim djelima ne treba tražiti vidljivu, nego nevidljivu realnost, koja se često ne može opisati riječima, ali to ne znači da je manje stvarna.
Stefano Passoni, rođen 1972. godine, samouki je slikar koje je počeo slikati s 23 godine. Pohađajući tečajeve slikarstva uspješno je svladao tehnike koje mu omogućavaju da se okuša u raznim tematikama. Jako je vezan uz klasičnu figuru i tradiciju, oslikava predmete iz svakodnevice i udahnjuje im novi život. Izloženi radovi svjedoče o njegovom neprestanom traženju vlastitog stila, tijekom čega nastaju djela eklektičke naravi.
Mate Čvrljak i Josip Diminić zastupljeni su sa po dvije skulpture i jednom slikom. Mate Čvrljak u autoportretu i zamišljenom portretu Dantea pokazuje blagi otklon od svojih skulptura oštrih somatskih osobina interpretirane osobe, ali crtež ženskog akta karakterizira čvrsta forma kompozicije s točno disponiranim proporcijama ženskog tijela.
Josip Diminić je skulpturu "Ptica" i reljef "Prisutna" izveo u razgibanoj punoj plastici, a na slici, kojoj je također motiv ptica, iskazuje vještinu crtanja pastelnom olovkom i ujedno mogućnost izražavanja u raznim tehnikama.
Jasna Maretić Diminić izlaže tri pastela prepoznatljivo lepršavog i prozračnog izraza, radove vrlo profinjene, nježne i lirski intonirane.
Eugen Kokot je raspjevan na velikim formatima u tehnici akrilika na kojima odzvanjaju otvoreni, sočni koloriti, ne samo, za njega uobičajenih, istarskih pejzaža, nego i nekih univerzalnih rješenja i poruka.
Karlo Paliska je prezentiran radovima iz crtačke faze kada je na jezgrovit i snažan način uspijevao realizirati niz upečatljivih monkromatskih rješenja, a Vera Kos Paliska s tri snažna, raspjevana akvarela dalmatinskog podneblja.
Pasteli Renata Percana nastavak su njegovog nekadašnjeg izričaja tušem u boji, ali u pojednostavljenom i reduciranom obliku, koji svejedno zadržava svu draž njegova maštovita slikarstva.
Mohorović je prisutan svojim tipičnim ostvarenjima kojima nastoji izreći svije stavove o ambijentalnim vrijednostima i očuvanju okoliša. (Napisao i snimio Robi SELAN) kultura izložba mate čvrljak narodni muzej