U centar rotora smokvu ili murvu?
23.5.2014. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo
Izgradnja rotora na raskrižju Pulske ulice i Ulice Zelenice, što je za neke raskrižje Kožlje, a za druge Kod Elektroistre, napreduje iz dana u dan. Uskoro će trebati hortikulturno urediti njegovo središte. Koliko sam uspio doznati, izgled za sada nije određen, ali imajući u vidu sadašnjih sedam rotora, uopće ne sumnjam da će i ovaj osmi biti nešto jedinstveno među rotorima u županiji, a i šire.
Rotor na groblju i onaj na južnom ulazu u grad svojim izgledom imaju tendenciju u dizajn uvrstiti tradicionalne elemente podneblja, prvi ima kamene ploče - škrile, a drugi limenu, "industrijsku" oplatu. Ovaj posljednji mogao bi poslužiti za novi iskorak u uređenju rotora, kojih u Istri ne nedostaje, i to tako što bi osim što bi bio lijep i njegovao tradiciju, bio i koristan.
Radi se o tome da ima primjera gdje je središtu rotora posađena maslina kao vertikala oko koje se odvija promet. Maslina je tipična biljka našeg podneblja, ali pitam se zašto u tom smislu ne posaditi, na primjer, smokvu i onda ostalo prilagoditi njoj kao ishodišnoj točki?
Prema riječima stručnjaka, Labinština je, osobito Šumber, područje na kojemu raste najviše vrsta smokova u Istri. Odabirom jedne osobite sorte skrenula bi se pozornost na bogatstvo biološke raznolikosti koje sada nismo svjesni i vratilo dostojanstvo ovoj voćki koja je iz nekog razloga prezrena.
Isto vrijedi i za murvu, koja bi se također mogla posaditi u središte rotora jer gotovo je svaka stara istarska kuća u dvorištu imala ovo drvo.
Smokva i murva imaju jednu nezgodnu osobinu: ako nitko ne ubere plodove, oni padaju na tlo i prljaju ga, pa nisu pogodne za parkove ili drvorede, ali upravo zato je rotor idealna pozicija za njih. Do njih bi mogle smo ptice, što bi bilo korisno za okoliš, ali i zanimljivo za gledanje dok se približavamo ili vozimo u rotoru.
I ladonja spada u vizuru starinske istarske kuće jer je njeno podatno drvo bilo izvor materija za izradu, recimo spona za stoku, a isto tako rađa bobicama koje ptice skupljaju, pa i ovo drvo dolazi u obzir. Dodao bih i rašelinku, drvo koje se često javlja kao pratnja suhozidu i koje raste "rasplesano" kao drveće na kineskim ili japanskim crtežima, cvate bijelim cvjetovima kao trešnja i rađa crnim bobicama. Možda bi najizazovnije bilo posaditi smreku, odnosno ono što se službeno botanički zove smrič. Raste kao grm, ali postoji tradicija kresanja donjih grana nakon čega naraste u visinu kao manje, kvrgavo drvo, granajući se na nepredvidljiv način, što je, na primjer, vrlo zanimljiv motiv za fotografiju.
Robi Selan
rotor kožlje kružni tok hortikultura smokva