U 2012. još gore: najveći pad standarda građana

U 2012. još gore: najveći pad standarda građana

14.11.2011. // Vjesnik // Objavljeno u kategoriji Društvo

Nakon parlamentarnih izbora slijedi rast cijena energije i komunalnih usluga i ne treba očekivati nikakav rast zapošljavanja, nego naprotiv - novi val stečaja, upozorava Zdeslav Šantić. S obzirom na nepovoljne utjecaje s vanjskih tržišta, Hrvatska bi u 2012. mogla zabilježiti čak i pad BDP-a, iako osnovna prognoza ostaje skromni rast od 1 posto, slažu se stručnjaci

Umjesto oporavka, godinu pred nama obilježit će stagnacija, pa čak i novi ciklus recesije u zemljama Europske unije. Italija se trese, europski čelnici nastoje riješiti dužničku krizu nastalu zanemarivanjem činjenice da su se godinama predavali frizirani izvještaji o javnom dugu nekih članica eurozone, što će snažno utjecati na kretanje u domaćem gospodarstvu.

Ugledni stranački i nezavisni ekonomisti nisu previše optimistični što se tiče kretanja hrvatskog BDP-a, ali su složni u jednom: Hrvatska mora provesti reforme i na krilima promjena kontrolirati minuse u državnoj blagajni ne dopuštajući da unište standard građana.

Ozbiljan pad standarda, ne treba očekivati zapošljavanje nego novi val stečaja

Zdeslav Šantić iz Societe Generale-Splitske banke upozorava da nakon čaše šampanjca u novogodišnjoj noći u 2012. slijedi otriježnjenje i pad standarda. »Iduća godina donijet će najznačajniji pad standarda građana«, upozorava analitičar, istaknuvši da nakon parlamentarnih izbora slijedi rast cijena energije i komunalnih usluga, a da ne treba očekivati nikakav rast zapošljavanja, nego naprotiv - novi val stečaja. Na standard će dodatno utjecati i manji transferi države, što će dijelu stanovništva oduzeti prihode iz kućnih budžeta.

S obzirom na nepovoljne utjecaje s vanjskih tržišta, Hrvatska bi u 2012. mogla zabilježiti čak i pad BDP-a, iako osnovna prognoza ostaje skromni rast od 1 posto. U slično je uvjeren i ekonomski strateg Branko Grčić, koji napominje da nas čeka izazov u borbi protiv depresije, odnosno razvlačenje krize u idućim godinama. »Recesija u eurozoni odrazit će se kroz smanjenje izvoza«, tvrdi Grčić, a njegova upozorenja potvrđuju se u statistici izvoza za tekuću godinu. Naime, izvoz u Italiju pao je tijekom 2011. za 11 posto, a u Njemačku smo izvezli 3 posto manje proizvoda nego lani, što nagovještava da recesija već uzima maha. Bit će i manje izravnih stranih investicija (FDI), a bit će se i teže zadužiti na međunarodnom tržištu.

Program Kukuriku koalicije opasan je jer je temeljen na povećanju deficita

Da će Italija biti najveći problem iduće godine, istaknuo je Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu, koji s listom Znamo kako izlazi na izbore. Tvrdi da čak i Njemačku čeka stagnacija, odnosno rast od 0,7 posto u 2012., a da Italija pada u recesiju. To će utjecati na smanjenu potražnju na glavim izvoznim tržištima Hrvatske, ali i na turizam, jer će turisti doći, ali s manje eura raspoloživih za potrošnju. Ipak, Jurčič je optimističan i tvrdi da se Hrvatska mora okrenuti sebi i da može domaćom proizvodnjom supstituirati minuse na izvozu. »Ako se okrenemo proizvodnji za sebe, možemo preživjeti bez udara, ali da bi se to dogodilo, moramo odmah provesti kvalitetne mjere kako bismo njihov utjecaj osjetili na jesen iduće godine«, kazao je Jurčić.

Svi se sugovornici slažu da će utjecaj Europe na Hrvatsku biti snažan, pa tako i Željko Lovrinčević, znanstvenik koji savjetuje premijerku Jadranku Kosor. Nekoliko zemalja eurozone već je na rubu recesije, ali će njih pet, šest u prva tri mjeseca 2012. zaroniti u novu recesiju, upozorava. Zato se za borbu protiv krize ovaj put trebamo boriti sami i dočekati je spremni, poruka je znalaca, a jedina šansa je u konsolidiranju javnih financija. Nepovoljna kretanja u eurozoni nose povećani rizik za Hrvatsku, pa će zaduživanje na stranim tržištima biti iznimno otežano, odnosno moguće po nepovoljnim uvjetima, što pokazuje i rast spreadova i CDS-ova na razine koje smo posljednji put viđali početkom 2009. godine, odnosno iznad 525 baznih bodova.

Možemo se oduprijeti krizi ako se okrenemo sebi i proizvodnjom supstituiramo pad izvoza

Srećom, u 2012. nema dospijeća međunarodne obveznice, ali ćemo ponovo samo za kamate izdvojiti 209 milijuna eura, dok se iznos glavnice neće smanjiti u odnosu na 2011.

Sljedeći izlazak države na tržište nije tehnički moguć do ožujka 2012., a dotad samo u obliku trezorskih zapisa sjeda gotovo 2 milijarde eura, što prema zaključku analitičara Raiffeisena znači rast cijene zaduživanja. Napominju da će do kraja godine inozemni dug skočiti na 103,4 posto BDP-a, pa se ne isključuje početak pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Mjere MMF-a zasigurno bi uključivale smanjenje mase plaća u javnom sektoru i subvencija poduzećima, racionalizaciju rashoda za zdravstvo i mirovine te bolje usmjeravanje rashoda za socijalnu pomoć, nastavak privatizacije, smanjenje parafiskalnih naknada i pojednostavljenje procedura za otvaranje novih poduzeća. S druge strane, postoji mogućnost da Hrvatska narodna banka (HNB) odigra ulogu u spasu proračuna, pa Šantić otvara mogućnost realizacije i tog scenarija. »Postoji prostor da se država refinancira na domaćem tržištu, akcijom HNB-a i poslovnih banaka. Što ne bi bilo najsretnije rješenje, ali je moguće«, kazao je Šantić, donosi Vjesnik.hr

standard društvo kriza