Tunelom iz Labina do plaže u Rapcu

Tunelom iz Labina do plaže u Rapcu

8.3.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Ostalo

Bude li sreće, uz pomoć europskih fondova Labin možda jednog dana ne bude samo grad na tunelima, nego će možda nastati jedan novi grad u tunelima nekadašnjih rudnika, jedan novi život, nova točka u kulturnoj, turističkoj ponudi Istre i cijele Hrvatske - najavio je prošli tjedan u Puli predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Njegove najave stigle su na svečanosti proglašenja počasnog predstavnika HGK-a u Poljskoj Andrzeja Zylaka, koji je ujedno i predsjednik Industrijske i trgovinske komore Rybnik. Riječ je o prvom predstavništvu Komore u Poljskoj, državi s kojom Hrvatska još uvijek nedovoljno gospodarski surađuje.

 

-Gospodin Zylak puno je pomogao povezivanju Hrvatske i Poljske, naročito županija na Jadranu, od Dubrovnika do Pule, čovjek koji je na neki način Hrvatskoj otvorio vrata Rybnika, odnosno Šlezije. Jednostavno, dobili smo velikog prijatelja, a sada bismo htjeli i formalizirati naš odnos. Očekujemo stvaranje nekih novih projekata, kazao je Vidošević.

 

POVRATAK ŽIČAROM

-Labin je odabran jer je rudarski grad, a Rybnik i Šlezija su najveća rudarska zona u Poljskoj, a i u Europi. U Poljskoj nitko ne zna za projekt Podzemni grad Labin.

Obišao sam labinske rudnike zajedno s profesorima s poljske politehnike te pogledali što se sve može napraviti. Podzemni grad Labin uredit će se po uzoru na rudnik Guido u Poljskoj koji se već koristi kao turistička atrakcija. Ideja je da turist uđe u rudnik u labinskom starom gradu, da podzemnim putem dođe izravno do plaže u Rapcu, a vrati se u Labin žičarom. To bi bila europska, ali i svjetska atrakcija.

Oko 150 metara tunela opremit ćemo rudarskom zbirkom. Taj bi se projekt, kao i onaj u rudniku Guido, financirao sredstvima EU-a. Bit će to jedna od najvećih atrakcija u Istri i u Hrvatskoj, najavljuje Zylak. O ambicioznom je planu, kaže, sa svojim suradnicima razgovarao i sa stručnjacima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Kaže da u Poljskoj imaju iskustva te da se lakše prilagoditi labinskom projektu na temelju postojećeg projekta za rudnik Guido. Dobili smo velika sredstva, pa računamo i da bi Hrvatska trebala dobiti sredstva u visini od 80 posto vrijednosti projekta.

 

Gospodarska suradnja Hrvatske i Poljske, po riječima Nadana Vidoševića, nije na onoj razini na kojoj bi mogla biti.

-Poljska je tranzicijska ekonomija koja je najbolje prošla u ovoj krizi, zapravo nije doživjela pad BDP-a. Imala je vrlo stabilno gospodarstvo, što dijelom mora zahvaliti velikom nacionalnom tržištu. Poljaci su dobro organizirani, imaju konkurentnu strukturu ekonomije, kao i drugačije vođenu ekonomsku politiku nego mi posljednjih godina. Sve to Poljskoj, kao perspektivnoj ekonomskoj snazi, daje posebnu dimenziju. Hrvatska naprosto nije bila dovoljno konkurentna da bi na tom tržištu ostvarivala rezultate koje je nekad imala. S druge strane, Hrvatska je Poljacima relativno malo tržište, a kada su u pitanje investicije, znate da se Hrvatska nije pokazala kao previše friendly destinacija. U Hrvatskoj do sada niti jedna ozbiljna multinacionalna kompanija nije napravila ozbiljniju investiciju, a nadam se da će se to sada promijeniti. Zato bismo voljeli i da nam gospodin Zylak pomogne svojim iskustvom, ali i kontaktima, kako bi poljski investitori bili prisutniji u Hrvatskoj.

 

 

U ovim tranzicijskim godinama Varšavska se burza profilirala kao možda najjača burza na istoku Europe, u Poljskoj se vrti ozbiljan kapital koji je profi  liran posljednjih 20-ak godina. Prema tome, doista ima dosta prostora, objašnjava Vidošević.

Na pitanje koji su hrvatski potencijali kada je riječ o gospodarskoj suradnji s Poljskom, koliko iznosi vanjskotrgovinska razmjena dviju zemalja, Vidošević odgovara da bilance nisu velike.

 


VIŠE TURISTA I INVESTICIJA

- Postoji realni problem kada govorimo o hrvatskom izvozu u Poljsku. U mnogim područjima u kojima je hrvatska industrija jaka, Poljaci su oštri konkurenti. Istina, imamo pogon Vegete i jednu farmaceutsku operaciju u Poljskoj, dakle imamo čak i određene investicije koje su možda značajnije nego one poljske u Hrvatskoj, ali to je sve skupa nedovoljno. Recimo, u području namještaja, industrije koja nam je iznimno važna, Poljska je vrlo konkurentna ekonomija. U nekim segmentima prehrane Poljska je napravila velike iskorake i dobro se snašla koristeći europske fondove za modernizaciju sela i njegovu efikasnost. I tu su konkurentniji od nas. Nažalost, ne mogu reći “ovdje Hrvatska ima snažne komparativne prednosti pa ćemo tu ulagati”. Mislim da je pred nama dug put da bismo bili realno konkurentni. Volio bih više razgovarati na jedan pragmatičniji način tako da, dok se ne steknu uvjeti da postanemo konkurentniji u nekim područjima, privučemo dio poljskih investicija te da pokušamo dovesti više poljskih turista, kaže Vidošević.

 

Za Poljake je Hrvatska destinacija s najbližim toplim morem. Po toj bi logici, tvrdi predsjednik HGK-a, Poljskoj sutra Hrvatska kao europska zemlja mogla biti zanimljiva, iako je već sada zanimljiva poljskim turistima.

-Naravno, turisti su različiti po svojim navikama, ali Poljska je velika zemlja s kulturom putovanja. To je zemlja velike emigracije, u nekim stvarima usporediva s nama i mislim da se mi tu možemo naći. No, ne bih htio da se stvori iluzija da ćemo preko noći raditi čuda.

Nećemo raditi čuda, pred nama je dug i mukotrpan put, zaključuje Vidošević.

 

Piše Mirjana

VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ

labinska republika tunel žicara eu fondovi