Tko ne može platiti dug, ide u osobni bankrot - lakši izlazak iz krize i smanjenje ovrha
27.1.2011. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Društvo
Uskoro bi i hrvatski građani koji više ne mogu plaćati svoje obveze mogli, po uzoru na stanovnike zemlja EU-a ili SAD-a, proglasiti osobni bankrot, Vlada je na današnjoj sjednici donijela smjernice za izradu zakona po kojima će građani moći sami zatražiti pokretanje svojevrsnog stečaja nad svojom imovinom, ali će to moći učiniti i njihovi vjerovnici, primjerice banke, kartičarske kuće, trgovci, leasing kuće, odnosno svi oni kod koji građani imaju mogućnost zaduženja.
Kad postane jasno da netko u razumnom roku nije u stanju plaćati svoje novčane obveze ili je njegov dug u odnosu na njegovu imovinu tako visok pa je jasno da obveze neće moći plaćati ni u višegodišnjem razdoblju, zadnji je tren da se spas potraži kroz konsolidaciju u osobnom bankrotu.
Vladu je na to da konačno zakonom regulira osobni bankrot potaknula i činjenica da sve većem broju građana prijeti insolventnost, jer se samo u pet godina, od 2003. do kraja 2008. godine njihov dug bankama povećao za 230 posto, sa 55 milijardi na 126,5 milijardi kuna.
Zakonom će biti moguće, kako je objasnio ministra pravosuđa Dražen Bošnjaković, da građanin-dužnik sredi svoje financije kroz neformalna tijela, komore, savjetovališta, centre za mirenje i da se s vjerovnicima dogovori kako će restrukturirati svoje obveze.
Isti postupak moći će se odraditi i pred sudom, no onda će to više koštati i vjerovnike i dužnike, a stranke će imenovati povjerenika koji će voditi postupak. Ukoliko se nisu u stanju dogovoriti oko povjerenika, njega će odrediti sud.
Povjerenik je taj koji će sudu dostaviti listu svih vjerovnika i dužnikovih obveza, ali i plan po kojem će se osobni bankrot dovršiti. Nakon toga sud će saslušati vjerovnike i dužnika i odlučit će hoće li se povjerenikov plan provesti, hoće li dužnik i dalje osobno upravljati imovinom i financijama ili će se možda dogoditi i otpis dugova.
Zakon će, najavljuju iz Vlade, propisati i to da se osnuje registar potrošača, odnosno dužnika koji su u stečaju, obzirom da se osobni bankrot nad istim dužnikom se može provesti sljedećih deset godina.
Osim ravnomjernog namirenja dužnika, uvođenje osobnog bankrota trebalo bi, vjeruju u vladi, omogućiti i građanima da lakše izađu iz osobne financijske krize, jer bi ih reprogram duga spasio od gubitka najvažnije imovine, primjerice stana, a smanjio bi i broj ovrha. (Novi list)
Foto: ilustracija
Više na Poslovnom dnevniku
bankrot ovrha osobni bankrot ovrha