STIŽE POLARNI VAL Liječnici savjetuju kako se zaštititi od smrzotina i ozeblina
24.2.2018. // Index.hr // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Zbog pritjecanja hladne zračne mase polarnog porijekla, u Hrvatskoj se
idućih dana očekuje razdoblje iznimne zimske hladnoće, odnosno tzv.
hladni val koji će do vikenda sniziti temperature zraka do minus 20
stupnjeva. Jak, olujni i orkanski vjetar znatno će pojačati osjećaj
hladnoće, ali i doprinijeti smrzavanju mokrih i vodenih površina,
priopćeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zbog toga predlaže građanima kako se zaštititi od hladnoće:
Smrzotine
Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva
uzrokovana hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj
hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati, pod određenim
okolnostima, pri temperaturi iznad nule, pojava smrzotina dolazi u obzir
samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod 0 °C. Najčešće su
zahvaćeni krajnji dijelovi tijela: nos, uške, prsti, ruke, stopala.
Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije
crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje
osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak
osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. U početku
reverzibilna oštećenja prelaze u ireverzibilna (bez mogućnosti oporavka)
oštećenja. Brzina razvoja i težina smrzotine ovise prvenstveno o
stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi
čimbenici koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne
cirkulacije, stupanj vlažnosti zraka, vjetar, itd. Svi ovi čimbenici
utječu na to da li će smrzotina biti površinska ili duboka. Kod
površinskih smrzotina javljaju se nakon više sati, čak i nakon 2 dana,
mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno
tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri
ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava
infekcijom i gangrenom.
Često je s ograničenim ozljedama hladnoćom (smrzotinama) povezano i opće
hlađenje organizma (hipotermija, pothlađenost). Zbog toga treba kod
osobe sa smrzotinama provjeriti ne radi li se istovremeno i o
hipotermiji, te prvo zbrinuti znakove opće pothlađenosti.
Prva pomoć
1. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu
prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže: npr. čarape,
čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba
odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti
odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju
sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom
mekanom i suhom tkaninom.
2. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na
zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama
potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti
ekstremiteti moraju se mobilizirati, te ozlijeđenog transportirati u
medicinsku ustanovu.
3. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu
pomoć ugrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati
stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila
pojava lokalnih mehanizama oštećenja, koji se maksimalno razvijaju za
vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom
valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u
toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje
temperature, valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi
početne temperature 10 do 15 °C. Temperatura vode postupno se povećava,
svakih 5 minuta za 5 °C , do maksimalne temperature od 40 °C . Trljanje
smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama ili izlaganje izravnom
izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još
veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju. Preporuča se za
vrijeme ugrijavanja dati osobi lijekove protiv bolova, obzirom na to da
je ugrijavanje smrzotine bolno.
Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava ugrijavanjem
vlastitom toplinom tijela ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazušni
predjel, rukavice, tople, suhe čarape, itd.).
4. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati i
moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. Prije
imobilizacije, smrznuti dio mora se omotati mekanom, po mogućnosti
vunenom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju
navlačiti čarape koje stežu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora
biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom
položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći.
5. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može
uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna smrzotina. Da bi se to
spriječilo, treba zahvaćene dijelove tijela labavo omotati mekanom, po
mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Promrzli
dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje
stežu. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a
položaj ozlijeđenog je ležeći. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može
spriječiti, bolje je postupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura
topla prostorija.
6. Ako su smrzotine opsežne, dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.
NE SMIJE SE:
Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.
Za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što
je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može
uzrokovati oštećenje tkiva.
Trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
Otvarati kožne mjehure na smrznutim dijelovima tijela.
Ozlijeđeni ne smije pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju.
Prevencija
Budite svjesni čimbenika koji mogu dovesti do smrzotina, kao što je
ekstremna hladnoća, mokra odjeća i obuća, jak vjetar, slaba cirkulacija.
Slabu cirkulaciju mogu uzrokovati tijesna odjeća ili obuća, neki
lijekovi, pušenje, uporaba alkohola te neke bolesti koje oštećuju krvne
žile kao što su ateroskleroza ili šećerna bolest.
Prikladno se obucite za vrijeme niskih temperatura i zaštite istaknute
dijelove tijela (nos, uške, šake), radije nosite rukavice bez prstiju,
obucite se slojevito, u odjeću koja ne propušta vjetar i vodu. Na noge
obucite dva para čarapa (na kožu pamučne, onda vunene), uzmite šal i
kapu koja prekriva uši (da spriječite gubitak topline kroz kožu glave).
Prije planiranog dužeg boravka na hladnoći, nemojte pušiti niti piti alkoholna pića, odmorite se i prikladno najedite.
Ako se nađete u jakoj snježnoj mećavi, pronađite zaklon ili povećajte fizičku aktivnost kako biste održavali toplinu tijela.
Foto: ilustracija