Sredozemna medvjedica viđena kod Crne punte

Sredozemna medvjedica viđena kod Crne punte

27.9.2011. // Sanpjero.hr // Objavljeno u kategoriji Fotopohvala

Iako to više nije rijetkost, raduje nas svako viđenje ovog prekrasnog stvorenja za kojega se svojevremeno smatralo da je bespovratno nestao iz naših krajeva. Ovom prilikom slike nam je poslao Robi Cavenago koji je medvjedicu nekidan fotografirao na Crnoj punti kraj Koromačna.

više o zaštićenim vrstama u Jadranu

 

Sredozemnu medvjedicu nazivaju još i morskim čovikom. Prvi opisi morskih sisavaca u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potječu još iz 16. stoljeća. Prvo spominjanje sredozemne medvjedice na hrvatskom jeziku bilo je u pjesmi Mavre Vetranovića Čavčića 1871. koji je opisao sredozemnu medvjedicu na otočiću Sveti Andrija pokraj Dubrovnika, a dupina u riječniku Fausta Vrančića 1595. Osim spomenutih opisa, također su u hrvatskim vodama Jadrana viđeni između 1972. i 1992. godine glavata ulješura, bjelogrli dupin, obični i dobri dupin, te na vanjskoj granici tih voda i plavobijeli dupin (Beaubrun, 1995).
Dobro je prilagođena životu u moru, ali se na njoj, za razliku od kitova, još uvijek mogu vrlo dobro uočiti karakteristike kopnenih predaka. Medvjedice su izvrsni plivlači i mogu vrlo dugo roniti, ali za razliku od kitova jedan dio svog života provode na kopnu. Na kopnu se zadržavaju na žalovima, u špiljama i grotama. To su uvijek vrlo izolirana i teško dostupna stjenovita područja. Žive same ili u malim skupinama, a hrane se ribom. Ima tupastu njušku s brčićima i velike oči. Tijelo dugo i do 2 metra sivo smeđe je boje, s trbušne strane sivo-bijelo s mrljama neodređenog oblika. Smatra se da je sredozemna medvjedica u Jadranu izumrla. Zadnji put je u hrvatskim vodama viđena sredinom 20. stoljeća. Nekada je naseljavala područje južnodalmatinskih otoka. Ribari su je, kao i dupine, radi uništavanja mreža proganjali stoljećima. Njenom nestanku pridonio je i gubitak staništa u kompeticiji s rastućim turizmom. 

sredozemna medvjedica crna punta jadran koromacno