Šparugari, oprez - zmije i krpelji vrebaju!
26.4.2008. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Šetači, šparugari i ljubitelji prirode - oprez! S lijepim vremenom 'stigle' su zmije i krpelji. Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo kaže da ljudi ovih dana učestalo zovu i raspituju se o zmijama koje su vidjeli u prirodi, ali da na svu sreću ugriza otrovnica u Istri ima malo. Landeka napominje da se zmije ne smiju ubijati jer su mnoge od njih zakonom zaštićene. Na zaraznom odjelu pulske bolnice rečeno nam je da u ovoj godini nije bilo slučajeva ugriza, dok je prošle godine hospitalizirana samo jedna osoba.
Kontaktirali smo Mariju Kuljarić iz Hrvatskog herpetološkog društva da bismo saznali od kojih nam zmija u Istri prijeti opasnost, kako se ponašati u prirodi i što učiniti ukoliko nas zmija ugrize. - U Istri je opasan jedino poskok, jer nema dokaza da tu žive i riđovke.
Otrovnica se prepoznaje po tome što je robusnija i deblja od ostalih zmija, a glava joj je trokutasta. Poskok ima i karakterističan roščić po kojemu ga možete prepoznati. Šare ne moraju biti znak, jer ima mnogo vrsta zmija koje su šarene i vrlo slične otrovnicama, ali nisu opasne, pojasnila je Kuljarić.
Kuljarić upozorava da se u šparoge ne ide u kratkim hlačicama i niskim cipelama, već se trebaju obući duge hlače i robusne visoke cipele. Naravno treba ponijeti štap da bi razgrtali duboku travu i grmlje, te treba paziti gdje gazimo i guramo ruku. Travanj i svibanj su mjeseci kad se zmije okupljaju zbog parenja na otvorenim i osunčanim mjestima te na rubovima šuma. Stoga je u ovom razdoblju moguće očekivati veću pojavu zmija.
- Zmije se nas boje više nego mi njih. One zaista napadaju samo u samoobrani jer su plahe životinje. Zmije ne čuju ali ukoliko mašemo štapom ispred sebe one osjete vibraciju i bježe. Sada u proljeće su one trome stoga treba biti pažljiv. I naravno zmiju ne dirati ukoliko niste sigurni koja je. Najbolje je ukoliko vidite zmiju, jednostavno krenuti drugim putem.
Ukoliko zmija ugrize ne treba paničariti, treba piti što više tekućine i ne se previše kretati. Ukoliko se to dogodi negdje daleko od vozila najbolje je kontaktirati službu 112. Otrovi naših zmija ne djeluju jako brzo tako da se prvi simptomi trovanja osjećaju tek za šest sati. I u tom razdoblju se treba zatražiti liječnička pomoć, rekla je Kuljarić.
Zanimljivo je da se u većini slučajeva kod ugriza zmija ne daje protuotrov već se pacijent hospitalizira i prati se njegovo stanje. Problem s protuotrovom je moguća alergija kod pacijenta u zbog čega dolazi do anafilaktičkog šoka i smrti. Treba spomenuti da prilikom samoobrane zmija ispušta puno manje otrova nego pri ulovu plijena, a ukoliko je prije nego što je ugrizla napala plijen otrova gotovo ni nema.
Krpelja ima puno zbog vlažnog vremena, pogotovu na predjelima gdje borave ovce. Stoga se šetači savjetuju da za odlazak u prirodu nose prikladnu odjeću: dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (krpelj se lakše uočava), te zatvorenu obuću. Krpelji se lako prihvate na odjeću od materijala s dlačicama (vuna, flanel) pa takvu odjeću treba izbjegavati. Korisna su i repelentna sredstva koja odbijaju krpelje i sprečavaju njihovo zahvaćanje na čovjeka.
Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo, a važno je pregledati mjesta gdje je koža najtanja (pazuh, ispod dojke, oko pupka, prepone, na glavi i iza uha). Kod djece se krpelj često uhvati za glavu jer su niska.
Krpelja, ukoliko se uhvati, treba što prije ukloniti jer je rizik od infekcije veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Dobro je znati da krpelj nakon što dospije na domaćina, oko 6 sati traži mjesto za hranjenje, neko vrijeme buši kroz kožu, te je potrebno najmanje 10 sati da siše da bi ta osoba bila zaražena. Krpelja treba skinuti uz pomoć pincete, ali najbolje je potražiti liječničku pomoć jer se često zna dogoditi da se otkine tijelo, a rilce ostane. (GM)
poskok zmije krpelji šparuge