Situacija u Europi: od Venecije do Farskih Otoka, val separatizma potresa Stari kontinent

Situacija u Europi: od Venecije do Farskih Otoka, val separatizma potresa Stari kontinent

1.12.2012. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Politika

Pobjeda flamanskih nacionalista na lokalnim izborima u Belgiji, dogovor u Velikoj Britaniji o referendumu o odvajanju Škotske, veliki prosvjedi u cilju traženja neovisnosti Venecije od Italije i katalonsko još odlučnije traženje neovisnoati od Španjolske, sve su to znaci novog vala separatizma koji zapljuskuje Europu. U Belgiji je Bart De Wever, voditelj Novog flamanskog savezništva i novi gradonačelnik Antwerpna, gospodarsko najvažnijeg grada u Belgiji, najavio raspisivanje referenduma o neovisnosti Flandrije od valonskog dijela Belgije kao i "konfederalno" uređenje države.



U 2014. godini Belgiju čekaju savezni izbori i tada bi separatisti mogli dobiti još više glasova. U Škotskoj je premijer Velike Britanije nerado pristao na dogovor s Alexom Salmondom, vođom stranke SNP koja traži raspisivanje referenduma o neovisnosti Škotske na jesen 2014. godine. David Cameron ne želi biti upamćen kao premijer za čije se vladavine, poslije više od 300 godina - raspala Velika Britanija. Ali to postaje sve vjerojatnije.



Na referendumu o neovisnosti Škotske će, listopada 2014. godine, glasovati i građani Velike Britanije starosne dobe 16 i 17 godina, a uvjet je da imaju stalno boravište u Škotskoj. Škotska i Engleska, ujedinjene 1707. godine, mogle bi se veoma brzo raspasti na dvije suverene države. Pristalice neovisnosti su uvjereni da bi to za Škotsku bilo veoma dobro, jer bi se država brzo riješila vojnih baza s nuklearnim podmornicama, a istovremeno bi, zahvaljujući velikim nalazištima nafte i plina, postala jedna od najbogatijih zemalja u Europi. Škotska bi, naime, postala vlasnica 90 posto zaliha nafte i plina u Sjevernom moru, a preuzela bi svega 8 posto duga, koji ima Velika Britanija.



I u Veneciji je 4. listopada održan veliki prosvjed u znak podrške otcjepljenju te regije od Italije. Većina građana Venecije podržava ovaj potez usred oštrih mjera štednje. Pokret koji se zalaže za neovisnost zove se "Independenca Veneta" i u posljednje vrijeme okuplja sve više pristalica. Prema istraživanju, koje je prošlog mjeseca proveo talijanski list "Corriera della Sera", čak 80 posto građana Venecije želi se odcijepiti od Rima, dok je na osnovu rezultata novije ankete lokalnog lista "Il Gazzettino" zaključeno da neovisnost želi 70 posto Venecijanaca. Predsjednik tog separatističkog pokreta Lodovico Pizzati već je guverneru okruga podnio peticiju u korist neovisnosti, sa 20.000 potpisa. U peticiji ocjenjuje da je "proglašenje neovisnosti neminovno, što želi i ogromna većina Venecijanaca".



Pokrajina Veneto, čije je upravno središte Venecija, bogatija je od većine drugih oblasti u Italiji, a mnogi stanovnici te regije su veoma nezadovoljni zbog velikih troškova koje moraju dijeliti s mnogo manje razvijenim ostatkom zemlje. Venecija se u svojoj povijesti često nije slagala s centralnom vladom u Rimu. Venecijanska republika je nekada bila država u kojoj je cvjetala trgovina i trajala je tisuću godina - sve dok je nije okupirao Napoleon Bonaparte 1797. godine; u sastav Italije je ušla tek 1866. godine.

I Baski žele svoju državu u Španjolskoj, a i težnje Katalonaca sve češće izazivaju glavobolje u Madridu. Katalonija već danas uživa veliku autonomiju, ali to ne sputava njene stanovnike da žude za samostalnom državom. Slični zahtjevi su sve glasniji i u Valenciji. Korzikanci su se radi borbe za neovisnost u prošlosti latili i oružja, boreći se protiv francuskih trupa, a parlament u Parizu je priznao – pa kasnije odbacio – postojanje "korzikanske nacije".



U Francuskoj se pripadnici bretonske nacionalne armije (BRA) nikada nisu svrstavali među Francuze – uvijek su tvrdili da su "Kelti", a BRA se godinama borila protiv "francuskih okupatora". U Italiji uporno tinja i separatizam Sjeverne lige, a na danskim Farskim otocima mnogi misle da bi bilo bolje kada bi bili nezavisni, usprkos činjenici da od matične države primaju godišnju pomoć tešku 150 milijuna eura.



Talijanski istraživač integracija Amitai Etzioni, ukazao je još 2001. godine da je za višenacionalno zajedništvo najvažnija "legitimna kontrola nad sredstvima prisile", korist svih članica zajednice "od preraspodjele sredstava" kao i "veća politička lojalnost prema nadnacionalnim institucijama u usporedbi s nacionalnim institucijama". Etzioni je primjetio i da je u slučaju EU "nesretno" proširenje sa 15 na 27 članova zapravo smanjilo mogućnost formiranja zajedničke, europske javnosti i "ozbiljno ugrozilo" već postignuto jedinstvo u Europi. Stručnjaci procjenjuju da bi u 21. stoljeću u Europi moglo nastati najmanje 10 novih država.

 

(preuzeto sa: www.advance.hr)

separatizam europa veneto vencija katalonija škotska referendum autonomija