Sabor zakonom zabranio pušenje u zatvorenim javnim prostorima

Sabor zakonom zabranio pušenje u zatvorenim javnim prostorima

18.10.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Sabor je jučer jednoglasno donio Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda kojim se zabranjuje pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima uz iznimku psihijatrijskih bolnica.

Javnim ustanovama, kafićima i duhanskoj industriji za prilagodbu je ostavljeno šest mjeseci, dok će se Zakon u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama početi primjenjivati osam dana nakon objave u Narodnim novinama. Svako će pakiranje cigareta morati imati otisnuto generalno upozorenje o štetnosti pušenja, ali i dodatno koje mora prekrivati najmanje 40 posto vanjske površine zadnje strane pakiranja.


U raspravi je Andrija Hebrang (HDZ) istaknuo da se »ograničavanjem uporabe duhanskih proizvoda, godišnje može spasiti 3.000 života nepušača i nema ni jednog zakona koji može spasiti toliko života«.
- Tih 10.000 pušača i 3.000 pasivnih pušača koji godišnje umru u Hrvatskoj, to je 20 puta više od broja poginulih u svim prometnim nesrećama u godinu dana, rekao je Hebrang. Dodao je da pasivni pušači imaju 25 posto povećani rizik od infarkta ili moždanog udara, a 30 posto veći da će dobiti maligni tumor pluća ili bronha.
- U cigareti ubija nikotin kojeg ima 2,5 miligrama. Dvostruka je količina dovoljna za akutno otrovanje, a 50 miligrama je dovoljna doza da ubije čovjeka, rekao je Hebrang, dodajući da »jedna cigareta skraćuje život između osam i 14 minuta«.
Marijana Petir (HSS) rekla je da »pušenje nije in« te da uzrokuje »svaku desetu smrt odraslih osoba diljem svijeta i vodeći je uzročnik smrti koji je moguće spriječiti«.
- Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje od posljedica pušenja umre oko 10.000 ljudi, a u svijetu se ta brojka kreće oko pet milijuna. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godišnje za bolesti koje se vezuju uz pušenje potroši oko tri milijarde kuna. Zamislite koliko bi se bolnica moglo izgraditi tim novcem, rekla je Petir. Dodala je da u Hrvatskoj puši 30 posto odrasle populacije dok je u razvijenim zemljama taj broj manji od 20 posto.


Rajko Ostojić (SDP) upozorio je da velik broj pušača pušenje doživljava kao životni stil, a ne kao ovisnost, a uzrok tome vidi u preslaboj edukaciji o štetnosti pušenja.


- Od toga da svakih osam sekundi u svijetu umre jedan čovjek od bolesti povezane s pušenjem meni je gora činjenica da svakih osam sekundi jedna osoba prvi put u životu zapali cigaretu, rekao je Ostojić.
Što se svjetskih iskustava sa zabranom pušenja tiče, istraživanja su pokazala da su te zabrane zaista smanjile broj pušača, dakle i prihode duhanskoj industriji. Velika Britanija, koja je uvela potpunu zabranu pušenja u ljeto 2007., provela je nakon toga anketu u kojoj je 22 posto ispitanika-pušača odgovorilo da prestaje pušiti, a još ih je 48 posto kazalo da će to pokušati. Ukupno, riječ je o oko tri milijuna Britanaca koje je zabrana pušenja navela na ostavljanje cigarete.


Prema izvješću koje je objavio British Medical Association, zabrana pušenja u Irskoj 2004. je u roku od samo šest mjeseci rezultirala smanjenjem broja pušača za čak 7.000 i prodaje cigareta za 16 posto, dok je u Kaliforniji, u kojoj je pušenje zabranjeno od 1998. godine, zabilježeno šest puta brže smanjenje broja oboljelih od raka pluća, nego u drugim američkim saveznim državama, koje nemaju strogu regulaciju pušenja.


Za primjerom Irske povela se i Norveška, u kojoj se pokazalo da desetogodišnje »separiranje« pušača od nepušača u istim lokalima, na dobrovoljnoj bazi, nije donijelo nikakvih rezultata pa je pušenje na javnim mjestima zabranjeno u cijelosti. Štoviše, iskustva Škotske i New Yorka, koji su također uveli potpunu zabranu, pokazala su da se, zahvaljujući nepušačima koji su zabranu jedva čekali - promet u barovima i klubovima čak povećao.

D. CIGLENEČKI, Z. CRNČEC, B. MRVOŠ PAVIĆ

Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda zakon duhan pušenje cigarete zabrana sabor zdravlje