Sabor ukida nižu stopu kriznog poreza od 1. srpnja, a od tada poskupljuje struja 13 - 17 %
23.4.2010. // HRT // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati
Niža stopa tzv. kriznog poreza, koja se naplaćuje na primitke od tri do šest tisuća kuna, ukida se 1. srpnja, odlučio je Hrvatski sabor. Prihvaćeni su i vladini amandmani po kojima će se druga, viša stopa tog poreza ukinuti od 31. listopada.
Ukidanjem niže stope kriznog poreza, plaćanja će se rasteretiti 720.000 zaposlenih i 190.000 umirovljenika, a riječ je o iznosu od 480 milijuna kuna do kraja ove godine. Osim toga, vlada je amandmanima na izmjene spomenutih zakona utvrdila da će se druga stopa kriznog poreza od četiri posto na primanja iznad šest tisuća kuna obračunavati do 31. listopada.
Za vladine amandmane nisu glasovali zastupnici SDP-a. Oni su predložili svoje amandmane po kojima bi se krizni porez i obje njegove stope ukinule 1. svibnja. No, taj amandman parlamentarna većina nije prihvatila.Vlada je oporezivanje svih primitaka većih od 3.000 kuna, uvela prošlog ljeta, s tim da se primitci od tri do šest tisuća kuna oporezuju po stopi od dva, a veći primitci po stopi od četiri posto. Trajanje kriznog poreza tada je određeno do kraja 2010. godine.
Nakon što je premijerka Jadranka Kosor sinoć u Rovinju rekla da će u drugoj polovici godine električna energija znatno poskupjeti, Hrvatska energetska regulatorna agencija izvijestila je kako je djelomično prihvatila HEP-ov zahtjev za povećanje cijene struje od prvoga srpnja.
Službeno, još se ne zna o kolikom je poskupljenju riječ; neslužbeno, o 13 posto, manje nego što je HEP zatražio.
Struja je za kućanstva u Hrvatskoj zadnji put poskupila početkom srpnja 2008. godine, a HEP-u je tada odobreno poskupljenje za 20 posto, no posebnom je odlukom o provedbi mjera za ublažavanje porasta cijena električne energije kućanstvima Vlada tada visinu poskupljenja vezala uz godišnju potrošnju struje.
Po podacima HEP-a, u Hrvatskoj je oko 2,1 milijuna kupaca u kategoriji kućanstva, a struju plaćaju ovisno u kojem su od četiri tarifna modela.
Najčešći je tzv. "bijeli" tarifni model prema kojemu se struja u višoj tarifi plaća 0,7439 kuna po kilovatsatu (0,9150 kuna po kWh s PDV-om), a u nižoj 0,3769 kuna po kWh (s PDV-om 0,4636). Uz to, kućanstva mjesečno plaćaju i 16 kuna (s PDV-om 19,68 kuna) naknade za mjernu uslugu i opskrbu, kao i posebnu naknadu za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u iznosu 0,005 kuna po kWh.krizni porez harač kriza ukidanje oporezivanje društvo standard gospodarska kriza