Rockwoolu od države "0 kuna", od Općine Pićan 10 milijuna

Rockwoolu od države "0 kuna", od Općine Pićan 10 milijuna

31.3.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Investitoru je do sada najviše pomogla Općina Pićan oslobađanjem od komunalnog doprinosa vrijednog 10 milijuna kuna te prodajom industrijskog zemljišta ispod navodne tržišne vrijednosti.

U slučaju »Rockwool« osim ekološke dimenzije u javnosti se vrlo često spominju i financijske pogodnosti i povlastice koje je investitor dobio ili su mu obećane za otvaranje tvornice kamene vune u Potpićnu. Najčešće se barata iznosom od nemalih 17 milijuna eura, što je oko 120 milijuna kuna. Brojka nije izmišljena, naprotiv 17.011.200 eura zbroj je svih poticaja i subvencija navedenih u prijedlogu njihove ponude za Rockwool Adriatic sačinjenom 10. lipnja 2005. godine, a potpisao ga je tadašnji hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. Taj je »papir« u zbirci isprava vezanih uz ugovor kojim je u jesen 2005. Općina Pićan toj tvrtki prodala građevinsko zemljište u potpićanskoj poduzetničkoj zoni - 33,2 hektara plus 15,1 ha za ukupno 947,3 tisuće eura.

 

Poticaji za nekretninu i tvrtku

U tom prijedlogu, nastalom nakon potpisivanja predugovora između Rockwoola i Općine Pićan te IDA-e kao predstavnika Istarske županije, koji je očito podržala i država, naveden je niz poticaja za tu nekretninu, ali i za tvrtku koja pokreće proizvodnju. Tako za zemljište piše da mu je tržišna vrijednost 3,5 milijuna eura, a Općina Pićan daje subvenciju od 2,5 milijuna eura prodajući ga Rockwoolu za milijun. Također u cijelosti oslobađa investitora od komunalnog doprinosa u razdoblju 2005. - 2007. u iznosu od 3,6 milijuna eura za dvije proizvodne linije.


Za infrastrukturno opremanje zone predloženo je nekoliko subvencija. Tako Plinacro preuzima obvezu izgradnje mjerno-redukcijske stanice Kršan vrijedne 300 tisuća eura, a »lokalni distributer plina« uz jamstvo Istarske županije u razdoblju 2005. - 2007. daje 450 tisuća eura za izgradnju srednjotlačnog plinovoda i distribucijske stanice Potpićan. Od cijele investicije u dovođenje električne energije, procijenjene na 5,7 milijuna eura, točno polovicu bi snosili HEP i Vlada RH uz jamstvo lokalne samouprave (Općina Pićan i Istarska županija). Hrvatski telekom bi s 45 tisuća eura financirao dovođenje telefonskih i internetskih veza, a Općina Pićan i Istarska županija odriču se 25 tisuća eura za priključak za vodu i još 22,2 tisuće koncesije za tehnološku vodu.


U razdoblju od 2007. do 2008. obećano je tim prijedlogom da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na ime poticaja za novo zapošljavanje daje 234 tisuće eura te za stručnu izobrazbu ili prekvalifikaciju 385 tisuća. K tome, u 2006. i 2007. predviđen je carinski poticaj (u prosjeku tri posto na industrijsku opremu) u iznosu od 1,4 milijuna eura te porezni poticaj kroz oslobađanje od poreza na dobit do 2015. godine u procijenjenom iznosu od 5,2 milijuna eura.

 

Prijedlogu poticaja »istekao rok valjanosti«

Budući da su se tim subvencijama i poticajima iz svoga kruga nadležnosti bavili ili se još bave Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Državno odvjetništvo, pokušali smo još jednom utvrditi koje je doista oproste ili koliko novca Rockwool Adriatic dobio. Iz odgovora koji smo nedavno dobili iz resornog ministarstva proizlazi da je ovdje prepričani prijedlog dijelom ostao samo prijedlog. On je predstavljao »zajedničku pregovaračku poziciju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH, Istarske županije i Općine Pićan prema potencijalnom ulagatelju«, ali je tom prijedlogu ponude »rok valjanosti istekao 30. lipnja 2005.«, pišu iz Ministarstva i dodaju da jedino obvezujućom smatraju »potvrdu o statusu nositelja poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica« koju su Rockwool Adriaticu izdali 16. rujna iste godine na temelju Zakona o poticajima. Nadalje ističu da Ministarstvo osim te potvrde »nije odobrilo nikakva druga sredstva - subvencije prilikom osnivanja trgovačkog društva Rockwool Adriatic d.o.o., kao ni poslije njegovog osnivanja«.

 


Što se tiče konzumacije poticajnih mjera, iz Ministarstva odgovaraju da »od 16. rujna 2005. pa nadalje« nisu isplatili nikakav novac. »Nula kuna, nula lipa« je i iznos poreznih povlastica do isteka poslovne 2007. godine, a jednak je i onaj za umanjenje ili oslobađanje plaćanja poreza na dobit. »Treba istaknuti, kao što je i vidljivo iz iznesenog, da poticajne mjere, porezne i carinske povlastice na temelju zakona o poticanju ulaganja po svojoj prirodi predstavljaju varijabilnu 'ex post' kategoriju potpora za ulaganje koje su uvjetovane, prije svega, potpunom realizacijom započetog projekta ulaganja, zatim samim početkom i kontinuitetom proizvodnih aktivnosti investicijskog projekta za koje su i odobrene poticajne mjere«, napomena je u odgovoru Ministarstva, a poznato je da potpićanska tvornica kamene vune još ima problema s pravim početkom proizvodnje.

 

Potpore putem jedinice lokalne samouprave

Ipak, da ne bude »0,00 kn« iz Ministarstva dodaju da su jedinici lokalne samouprave temeljem i sukladno projektu razvoja poduzetničkih zona dodijelili 100 tisuća kuna u 2005. i 500 tisuća u 2006. godini državnih poticaja.


Slične je poticaje Općina Pićan dobila i od Istarske županije. Prema podacima koje smo dobili od Darka Lorencina, direktora Istarske razvojne agencije koja za Županiju prati opremanje poduzetničkih zona, za ovu u Potpićnu u 2006. godini izdvojeno je pola milijuna kuna, a lani još 650 tisuća. Lorencin napominje da su ove potpore dane po kriterijima koji vrijede i za druge takve zone u Županiji. Iz županijskog proračuna u opremanje desetak poduzetničkih zona u Istri ukupno je u posljednje dvije godine uloženo blizu šest milijuna kuna, a gotovo još toliko stiglo je i iz državne kase.


Što se tiče jamstava i obaveza koje je u kupoprodajnom ugovoru u ime Županije preuzela IDA, Lorencin ističe da su one uglavnom svojevrsna moralno-politička potpora projektu i to na inzistiranje Općine Pićan, koja je u njemu vidjela svoju razvojnu šansu. »Dovođenje plina obaveza je koncesionara, a to je Plinacro. Oni su izgradili potrebne uređaje i cjevovode, ali sada i zarađuju od isporuke plina, a godišnje je riječ o četiri milijuna kubika. Bio bih jako zadovoljan da je taj posao mogla napraviti IDA, pa da mi zarađujemo na isporuci. Isto tako ni s HEP-ovim dovođenjem struje nemamo ništa. Doduše, bilo je nekih njihovih pokušaja da na nas prevale dio investicije koji se odnosi na ostatak poduzetničke zone, ali kad smo rekli da zauzvrat tražimo proviziju od buduće potrošnje struje, razgovori su prestali«, kazao nam je Lorencin. Rekao je da IDA nema ništa ni s eventualnim oslobađanjem troškova priključka na vodu i koncesije za tehnološke vode, te istaknuo da spomenuti prijedlog Ministarstva o poticajnim mjerama Županija nikad nije prihvatila.

 

Najveća dvojba tržišna cijena zemljišta

U Općini Pićan ne kriju iznos potpora Rockwoolu, no s obzirom na to da je došlo do promjene vlasti, još uvijek utvrđuju neke okolnosti.
- Dosad dodijeljene potpore odnose se na točno 10.359.433 kune koje Rockwool ne mora platiti na ime komunalnog doprinosa. Riječ je o jednokratnom davanju koje se uplaćuje prilikom gradnje novog objekta. Plaćanja komunalne naknade Rockwool nije oslobođen, doznajemo od pićanskog pročelnika Antona Bažona.


- Uz to, Županija i Općina dogovorile su da će snositi troškove vodovodnog priključka od 181.500 kuna, ali nije određeno još tko će koliko platiti, doznajemo od Bažona, tako da taj poticaj nije ni ostvaren.
Najveća dvojba oko iznosa poticaja nesumnjivo je tržišna cijena zemljišta naznačena u uvodno spomenutoj »ponudi« Ministarstva. Po njoj je 510 tisuća kvadratnih metara industrijskog zemljišta tržišno vrijedilo 3,5 milijuna eura, pa je njegovom prodajom za nešto manje od milijun Općina dala 2,5 milijuna eura potpore. Bažon nam je rekao da je u tom smislu formuliran i nedavni dopis Općini, odnosno zahtjev za njenim očitovanjem, iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali na nj još nisu odgovorili. Kaže da još nisu proučili svu dokumentaciju, posebno zbog toga što je taj posao obavila vlast na čelu s bivšim načelnikom Brankom Ružićem.


- Prvo moramo vidjeti na čemu se temelje procjene vrijednosti zemljišta, a onda cijenu po metru kvadratnom. Isto tako, po našim saznanjima, od cjelokupne površine zone od oko 120 hektara, Rockwool ih ima oko 40 dok je 80 preostalih hektara u vlasništvu drugih subjekata, od Općine do privatnih osoba, kazao je Bažon i naglasio da će nakon što odgovore Agenciji o svojim nalazima obavijestiti i javnost.

 

Postupak nadzora legalnosti još traje

O svojim će nalazima javnost obavijestiti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je koncem lanjske godine i pokrenula nadzor legalnosti poticaja i subvencija u slučaju »Rockwol«. Taj postupak još nije okončan.
- Nadzor dodjele državnih potpora Rockwoolu jedan je od tri takva postupka koja trenutno vodimo, a s obzirom na to da je uključen veći broj možebitnih davatelja, postupak mora biti proveden kvalitetno i cjelovito, što zahtijeva određene ekonomske i pravne analize, odnosno vrijeme. Kad postupak bude okončan, Vijeće će donijeti odgovarajuću odluku i o tome obavijestiti stranke u postupku i javnost, izjavila nam je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koje upravlja Agencijom. Zbog kompleksnosti postupka, dodaje, zatražili su dodatna pojašnjenja od IDA-e, Istarske županije te Ministarstva gospodarstva.


- Kod takvih postupaka može doći do naloga za povratom sredstava, a budući da se u pravilu radi o velikim iznosima, moramo biti oprezni, zaključuje Spevec.
U očekivanju nalaza Agencije valja još dodati da je Općina kupoprodajnim ugovorom bila preuzela, a potom i izvršila obvezu izgradnje ceste od postojeće prometnice Potpićan - Tupljak do Rockwoolove tvornice.

 

Fond za privatizaciju spori dio općinskog vlasništva

Općina Pićan Rockwoolu je prodala dvije parcele u istoimenoj katastarskoj općini i to k.č. 22223 veličine 331.887 četvornih metara u cijelosti te nešto manje od polovice k.č. 22224/1.


Prema aktualnom stanju u zemljišnim knjigama, prva je čestica u vlasništvu Rockwoola Adriatic iz Potpićna bez tereta, ne računajući nekoliko upisa prava služnosti. Druga je u međuvremenu cijepana, pa je na ostatku k.č. 22224/1 (veličine 182.521 kvadrata) vlasnik Općina Pićan, a Rockwool ima četiri nove čestice – 22224/3, /4, /5 i /6 – ukupne površine 151.249 četvornih metara. Tu vlasnička situacija nije još do kraja čista jer je na općinskom dijelu (sadašnji k.č. 22224/1) zabilježena tužba Općinskog državnog odvjetništva iz veljače 2007. radi utvrđivanja prava vlasništva, zatim još jedna iz travnja, koju je uložio Hrvatski fond za privatizaciju, radi »utvrđivanja prava vlasništva i predaje posjeda« te još dvije žalbe Fonda iz svibnja lani, i to na rješenje Općinskog suda u Labinu iz rujna 2000. kojim se Općina Pićan upisala kao vlasnik te na rješenje istoga suda iz kolovoza 2006. Potonja je žalba, radi uknjižbe prava vlasništva, upisana i na jednu manju Rockwoolovu česticu – k.č. 22224/6 površine 806 m2.

 

Zemljište prodano Rockwoolu za 1,98 eura po četvornom metru

Prema izvještaju sa sjednice pićanskog vijeća, objavljenom u našem listu u lipnju 2005., načelnik Branko Ružić obavijestio je ondašnje vijećnike o prodaji zemljišta Rockwoolu. »Općina Pićan i danska tvrtka Rockwool potpisali su kupoprodajni ugovor o zemljištu u Poduzetničkoj zoni Pićan-jug na kojem će se graditi tvornica kamene vune. Za 1,98 eura po četvornom metru, odnosno za iznos od milijun eura, Danci postaju vlasnici nešto manje od 51 hektara. Zemljište se ne smije koristiti u druge svrhe osim za gradnju te tvornice, ne smije se prodavati deset godina bez suglasnosti Općine, a u slučaju prodaje ona ima pravo prvokupa po istoj prodajnoj cijeni«, izvijestio je tada naš novinar Robi Selan.


Cijena od oko dva eura po četvornom metru je 2005. bila izrazito povoljna, čak i ako se uzme u obzir nekvalitetna ili nepostojeća infrastruktura, ugovorne restrikcije u korist Općine te rizik vezan uz dovođenje plina. Primjerice, u dobro opremljenoj poduzetničkoj zoni Sv. Nedelje 2005. godine kvadrat se prodavao za oko 15 eura, a u arhivi našeg lista našli smo i podatak da se tada kvadrat zone Ungarija kraj Umaga predstavljao kao iznimno povoljan s cijenom od 20 eura. U Rovinju je cijena industrijskog zemljišta iznosila 77 eura, a Novigradu 40 po četvornom metru.

 

K.S.R

 

 

 

Rockwool pogodovanje AZTN prodaja Pićan nekretnine dozvola malverzacije kamena vuna Tupljak