Rastu troškovi života, broj nezaposlenih 334.378, Istra i dalje najskuplja
16.2.2011. // iPress // Objavljeno u kategoriji Društvo
I dok broj nezaposlenih nezaustavljivo raste i na burzi ih je danas više od 334.000 košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji za siječanj iznosili 6.665,59 kuna, što je 0,14 posto više nego u prosincu.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač ipak je u srijedu uspio izustiti da je na burzi u siječnju bilo točno 334.378 nezaposlenih. To je rekao nakon sastanka s poljskim potpredsjednikom Vlade te je to i prvi službeni podatak o stanju na Zavodu za zapošljavanje. Na konferenciji u srijedu ujutro nije rekao koliki je točan broj, već je samo govorio o 12,6 posto nezaposlenih. O rekordnim brojkama nije govorila ni premijerka, koja je na pitanje skriva li Vlada crnu brojku, uzrujana kratko odgovorila kako je ministar Popijač na tu temu jutros održao konferenciju.
Prosječna plaća za studeni, isplaćena u prosincu, iznosila je 5.584 kune, a pokriva 83,77 posto prosječne košarice, što je 3,38 posto više nego prethodnog mjeseca. Razlog za toliki porast leži u rastu prosječne plaće u odnosu na prethodni mjesec za čak 233 kune uslijed isplate božićnica i povrata poreza na zadnjoj plaći u godini, ističe NHS.
Sindikalna košarica za podstanare iznosila je 8.518,80 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom bila je 65,55 posto.
Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.611,85 kuna, što je 0,12 posto više nego u prosincu. Pokrivenost košarice prosječnom mirovinom bila je 59,92 posto, što je 0,12 posto manje nego u prosincu.
Prosječna mirovina isplaćena u siječnju za prosinac iznosila je 2.164,10 kuna.
Među gradovima najveći minimalni životni troškovi bili su u Puli (7.189,29 kuna) i Vukovaru (7.038,63 kuna), a najmanji u Splitu (6.328,92 kuna) i Osijeku (6.395,54 kune). Pulski Zavod za zapošljavanje još nije objavio najnovije podatke o broju nezaposlenih ali se strahuje da je nezaposlenih u Istri oko 10 tisuća.
Košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja (kupovine školskih knjiga i pribora), zdravlja (lijekovi i sl.), godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti. Pretpostavka je i da obitelj nema osobni automobil već se koristi javnim prijevozom.
Popijač nije izrekao koliko je ljudi u hrvatskoj bez posla
Vlada nije imala namjeru skrivati podatke o nezaposlenosti i svjesna je kako je to problem broj jedan u današnjoj Hrvatskoj, izjavio je danas ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač komentirajući jučerašnju objavu podataka o stanju na tržištu rada u siječnju, u kojoj Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije naveo broj nezaposlenih osoba evidentiranih na burzi rada.
Popijač, međutim, nije rekao koliki je taj broj pravdajući se kako su novinari i sami na temelju podataka iz dokumenta HZZ-a došli do tog broja, koji iznosi 334.327 osoba. Nije odgovorio ni na pitanje hoće li ubuduće HZZ nastaviti objavljivati broj registriranih nezaposlenih, što je bio običaj svih ovih godina, ili će opet objaviti dokument na 12 stranica, s mnoštvom grafikona i analiza iz kojih će novinari morati samim izračunavati taj broj.
Također je na novinarski upit o svojoj političkoj odgovornosti za tako visok broj nezaposlenih ustvrdio kako se njegova odgovornost odnosi na mnogo šire područje od tržišta rada i obuhvaća najveći dio hrvatskog gospodarstva.
Ovaj broj nezaposlenih posljedica je negativnih gospodarskih trendova iz 2009. i 2010. koji će biti zaustavljeni ove godine, kada će uz minimalan rast BDP-a biti zaustavljen rast nezaposlenosti te će početi rasti zapošljavanje, rekao je Popijač.
Vladina je namjera da se o stanju na tržištu rada govori na način kao što to radi čitav svijet, po metodologiji Međunarodne organizacije rada (MOR), kojom se služe sve zemlje članice EU. Po metodologiji MOR-a, stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 12,6 posto, što znači da je na europskom prostoru Hrvatska negdje u sredini, a nešto iznad prosjeka zemalja članica EU 27, ustvrdio je Popijač.
Anketna nezaposlenost uvijek je za oko trećinu manja od registrirane nezaposlenosti, a odnosi se na ljude koji ne traže posao, ne žele ga prihvatiti ili rade u sivoj ekonomiji, pojašnjava ministar gospodarstva.
Siječanj je sezonski najnepovoljnije razdoblje za tržište rada jer se tada na Zavod prijavljuje veliki broj ljudi iz svijeta neaktivnosti kako bi ostvarili određena prava koja im osigurava status nezaposlenih, budući da 14 državnih institucija i sve jedinice lokalne samouprave za razne socijalne programe traže potvrdu o nezaposlenosti. Popijač je najavio promjene u načinu rada HZZ-a koji ubuduće mora bolje odraditi ulogu posrednika između poslodavaca i onih koji traže posao. (H/iPress)
nezaposlenost društvo standard hzz kriza otkaz otkazi