Rabac pod paskom konzervatora: Štitit će se arhitektura iz 1970-tih

Rabac pod paskom konzervatora: Štitit će se arhitektura iz 1970-tih

4.4.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Hotelska tvrtka Rabac neće moći raditi sa svojim objektima u Rapcu što poželi kada se odluči za njihovu obnovu. Ti objekti, prema mišljenju konzervatora, spadaju u vrijednu arhitekturu koji treba očuvati, pa se ni u kom slučaju ne smiju rušiti da bi se na njihovom mjestu izgradio neki novi objekt.

Konzervatorska studija, koja je u pripremi u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja (UPU) Rapca, određivat će na koji će se način te zgrade smjeti adaptirati.

Zanimljivo je da je ovo presedan u Istri, a koliko čujemo i u ostatku Hrvatske, kojim se štiti hotelska arhitektura iz 1970-tih, ali on pred investitore stavlja nove prepreke kada žele preurediti svoje objekte. Dosad niti jednoj drugoj hotelskoj tvrtki u Istri pri modernizaciji i uređenju objekata izvan starogradskih zona konzervatori nisu definirali što može raditi, čak i u slučaju vrijednih arhitektonskih zdanja.

Dolaze li turisti radi arhitekture?


Direktor tvrtke Rabac Edi Černjul veli da ih se time ograničava, dok je potražnja s tržišta takva da se objekti moraju preurediti i da se gostima moraju dati novi sadržaji.

- Ti su objekti građeni prije četrdeset godina, a od onda se puno toga promijenilo. Ispada da je sada bitnija arhitektura od potrebe da se investira i da se prilagodimo potrebama modernih turista. Ne dolaze, na kraju krajeva, turisti u Rabac zbog te arhitekture. Kada bi tako bilo, onda bi Pula bila puna turista 12 mjeseci na godinu. Jasno mi je da su potrebni takvi elaborati za primjerice neki hotel u centru Poreča ili jezgre nekog drugog starog grada, međutim mi nismo u takvoj poziciji, veli Černjul.

Njegov kolega Veljko Ostojić iz Poreča kaže da nema ništa protiv rada konzervatora i zaštite određenih arhitektonskih djela, ali da često ti radovi traju predugo, čime se produžava rok završetka neke investicije. U slučaju njegove tvrtke Riviera, konzervatori su definirali niz mjera pri obnovi hotela Neptun i Vile Pollesini u centru grada. Istaknuo je da primjerice za obnovu Diamanta, koji je izvan centra grada, a također se smatra vrijednom modernom arhitekturom, nisu trebali raditi nikakvu studiju.

Arhitekt Bruno Nefat, koji izrađuje konzervatorsku studiju za Rabac, veli da odluku o tome gdje će se raditi konzervatorske studije zapravo donose sami konzervatori koji određuju koja je arhitektura vrijedna i koju treba zaštititi, a koja nije. U Rapcu ta arhitektura još nije pod zaštitom, jedino su konzervatori, kada se počeo izrađivati urbanistički plan, dali svoje mišljenje da je uz staru jezgru Rapca, arheološka i hidroarheološka njegova područja potrebno izraditi studiju i za to područje.

Adaptacije po narudžbi šefa sale


Ističe da je riječ o arhitekturi čiji je autor poznati arhitekt Zdravko Bregovac, koji je šezdesetih godina bio vodeći hrvatski arhitekt za oblikovanje hotela. Veli da je omogućena dogradnja objekata te unutarnje preuređenje, ali da se ne bi trebalo zadirati u njihovu vanjsku vizuru. Stoga bi se neki krovovi, koji su izgrađeni tijekom prethodnih rekonstrukcija, trebali ukloniti te bi se trebala promijeniti boja određenih fasada.

Veli da se studija odnosi i na kompleks Maslinice, na kojem će se, primjerice, morati promijeniti fasada koja je obojana u zadnjoj rekonstrukciji u zemljane tonove. Dodaje da bi prije bilo kakvog preuređenja ovih objekata bilo dobro da investitor raspiše arhitektonski natječaj kojim će se iskristalizirati ideje.

Na pitanje znači li to da su sami arhitekti dosad zapravo loše intervenirali u nekoj tuđoj autorskoj građevini kada je od njih zatraženo da daju svoje ideje pri rekonstrukciji turističkih objekata Nefat odgovara da je bilo svakakvih slučajeva, ali da nikad nije ništa drastično nagore urađeno, izuzev intervencije na hotelu na rovinjskom otoku Katarina.

Nekadašnji pročelnik Konzervatorskog odjela u Puli Ivan Matejčić kaže da se konzervatori nisu na to odlučili bez razloga. Naime, mnogi komentiraju da konzervatori neke objekte stavljaju pod zaštitu ili traže za njih izradu studija da bi zapravo kroz kasnije radove na njima zaradili.

- Svugdje ima mafije, pa tako i među nama konzervatorima i arhitektima, odnosno na nekim stvarima želimo zaraditi. Ali vjerujem da to ovdje nije slučaj i da se konzervatorski elaborat radi jer je riječ o iznimnoj vrijednosti arhitekture. Mogu samo reći da mi je drago i da je konačno počela i zaštita takvih objekata koji su često bili nagrđivani raznim adaptacijama koje su radili "šefovi sale", a nije se konzultirala struka, veli on.

Dodaje da će to postati sasvim uobičajena stvar jer se u zadnjih desetak godina tema o zaštiti arhitekture i graditeljskog nasljeđa itekako senzibilizirala. (Barbara BAN)

rabac hoteli edi černjul.konzervatori arhitektura