LC Live

PRVI POSJET ESULA LABINU PROŠLOG MJESECA JOŠ UVIJEK IZAZIVA REAKCIJE - Spomen-ploča je trebala biti i na hrvatskom

PRVI POSJET ESULA LABINU PROŠLOG MJESECA JOŠ UVIJEK IZAZIVA REAKCIJE - Spomen-ploča je trebala biti i na hrvatskom

11.10.2012. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Politika

Nakon prvog posjeta esula gradu koncem prošlog mjeseca, labinski SDP osjetio se pozvanim reagirati. Na nedavnoj konferenciji za novinare održanoj prošlog tjedna članovi Gradskog odbora Daniel
Mohorović, Jasmina Gruičić i Željko Ernečić postavili su niz pitanja, koja se mogu svesti pod tri osnovna: koji su motivi susreta održanog uoči
25. rujna, obljetnice pripojenja Istre Hrvatskoj, zašto je spomen-ploča postavljena na labinskom groblju samo na talijanskom, a ne i na hrvatskom jeziku te je li povijesni revizionizam to što je u Il Gazzettinu,
listu Zajednice Talijana, objavljen razgovor s jednim od esula koji je posjetio Labin u kojemu pripovijeda o svom ocu kao osnivaču fašističke ćelije u gradu.

Politiziranja nije bilo

Tullio Vorano, član Zajednice Talijana koji je u organizaciji posjeta bio najviše eksponiran, odbacuje vezu s obljetnicom, a jednako tako i naznake nekog revizionizma.
- Susret smo planirali sredinom rujna zato jer smo procijenili da je to najpovoljnije vrijeme: turistička sezona se stišava, cijene smještaja
su povoljnije, a vremenski uvjeti još uvijek dobri. U Il Gazzetinu povremeno objavljujemo sjećanja, pa smo tako objavili i sjećanje Tomasa Millevoija, koji je pričajući o svom ocu spomenuo i tu njegovu funkciju, koju je u konačnici platio glavom, objasnio nam je.
Što se tiče spomen-ploče, Grad može, veli, lako dodati još jednu s hrvatskim prijevodom. I Furio Radin, predsjednik Talijanske unije i predstavnik Talijana u Saboru, odbacuje bilo kakvu korelaciju posjeta s
obljetnicom.
- Mislim da ono što se dogodilo nakon Drugog svjetskog rata danas ne smijemo gledati kroz ideološke naočale, ali čini mi se da SDP u ovom slučaju čini upravo to, komentirao je.

Ideje stare, ideje nove

O spomen-ploči kaže da bi bilo dobro da je dvojezična, kao što bi trebale biti dvojezične i sve ostale oznake u gradu, uključujući i njegovo ime jer se Labin poviješću ne razlikuje od drugih istarskih gradova. Što se
tiče članka u Il Gazzetinu, ističe da nitko nije birao svog oca.
- Ja sam u svom govoru pred esulima spomenuo i fojbe i zatvaranje
talijanske škole, ali počeo sam govoreći o radničkoj i komunističkoj prošlosti Labina koristeći izraze koji danas možda nisu popularni. Na kraju sam dobio golemi pljesak, što dokazuje da duh susreta nije bio politički, ističe Radin.
Severino Franković, predsjednik Udruge antifašista, poziva na oprez kada je riječ o članku u Il Gazzetinu.
Sin ne mora dijeliti iste ideje s ocem, ali one se isto tako mogu prenositi s koljena na koljeno. Ima li vrijeme posjeta veze s obljetnicom - možda
i tu ima nečega. Mi općenito nemamo ništa protiv toga da ti ljudi posjete svoj rodni kraj.
Mnogi su protjerani, ali dobar dio njih je otišao zbog propagande i vjerojatno bi se bili vratili, no kada su došli u Italiju, više nisu mogli. Ono što treba i njima i nama ovdje je mišljenje stručnjaka da bismo konačno
doznali istinu o tom vremenu.
A ploča na groblju bi, ako je javna, a ne privatna, trebala biti i na službenom jeziku Republike Hrvatske, kaže on.


Ne ponovilo se nikom


Predsjednik podružnice IDS-a i član ZT-a, gradonačelnik Tulio Demetlika vratio je lopticu u SDP-ovo polje.
- Molim vas da nadvisite prizemnost svojih trenutnih interesa koja vas navodi da tako prezentirate skup esula, jer cijena toga, ukoliko se
ne zaustavi na vrijeme, previše podsjeća na nacizam, staljinizam,
a i na uzrok ratova na području bivše Jugoslavije, poručio
im je.
Labinskim SDP-ovcima poručuje da na nov način sagledaju sebe, svoja ograničenja i sposobnost gledanja unutar svojih partikularnih interesa
te svoj odnos prema svemu što ne razumiju. Slaže se da bi tekst ploče morao biti i na hrvatskom, ali i na svim svjetskim jezicima.
- Tako da se svatko tko prođe zamisli kakva su to vremena kada ljudi moraju bježati iz svojih domova i umirati na tuđem tlu zato jer su "nepoćudni".
Ne ponovilo se to više nikada i nikome, objasnio je Demetlika.
Pitanje o poklapanju s obljetnicom ocijenio je tendencioznim
jer smatra da je posjet esula, odnosno susret članova Radničkog društva
uzajamne solidarnosti iz Trsta na poziv ZT-a, protekao u izuzetno pozitivnom tonu kulture, dijaloga i tolerancije, čime se Labin potvrdio kao suvremena europska zajednica koja toplo pozdravlja prijatelje iz cijelog
svijeta, a posebno žali za ljudima koji su iz grada morali iseliti. Na tragu toga poručuje da vrijeme koje je prošlo ne možemo popraviti, ali ono u kojem živimo i ono koje je pred nama zaista možemo učiniti boljim.

 

Robi Selan

 

esuli talijani partizani fašisti furio radin demetlika sdp politika politikanstvo