Problem HEP-a nije povlačenje dobiti, nego u što ulagati

Problem HEP-a nije povlačenje dobiti, nego u što ulagati

23.4.2015. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

»Ulaganje mora ići put akvizicija u regiji, i put proizvodnih kapaciteta koji će otplaćivati sami sebe, kažu upućeni u poslovanje HEP-a

ZAGREB   Vlada razmatra potez kojim bi na inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) građanima, braniteljima i mirovinskim fondovima ponudila dio dionica HEP-a na kupnju, i tim će novcem, pretpostavlja se da će biti riječ o oko dvije milijarde kuna, financijski ojačati HEP kako bi on mogao investirati - graditi nove proizvdne kapacitete, ali i kupovati tvrtke u regiji, inače će, kako se pribojava ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak , netko drugi kupiti HEP. Istovremeno će Vlada, međutim, iz HEP-a, kao i iz drugih državnih tvrtki, povući 60 posto prošlogodišnje dobiti, što bi u slučaju HEP-a, opet, moglo biti gotovo dvije milijarde kuna.

Samo je u prvih devet mjeseci prošle godine HEP imao toliku dobit, oko 700 milijuna kuna veću nego u cijeloj 2013., i daleko veću naspram dobiti od 36 milijuna kuna u 2012.
  

Pravo države

Na pitanje što se, zapravo, u HEP-u želi postići IPO-om, i istovremeno, oduzimanjem sličnog iznosa kroz povlačenje dobiti, upućeni u poslovanje HEP-a nam odgovaraju kako se Vlada javnom ponudom dionica HEP-a samo želi dodvoriti biračima uoči izbora, pri čemu samom HEP-u to neće naštetiti.

Povlačenje dividende je, s druge strane, pravo države kao vlasnika, i cijelu će ovu »zavrzlamu« HEP, zahvaljujući svojem dobrom poslovanju, preživjeti. Veće je pitanje, naglašavaju naši sugovornici, u što će HEP novac ulagati.

   »Ulaganje mora ići put akvizicija u regiji, i put proizvodnih kapaciteta koji će otplaćivati sami sebe. HEP nipošto ne smije ići u projekte samostalno, stvaranjem zaduženja u svojoj bilanci, već s partnerima, s kojima će stvari biti od početka jasne, i zbog kojih se neće dogoditi da, kao što je pokazao primjer bloka C u TE Sisak, investicija bude planirana na 185 milijuna dolara, a završi s 250 milijuna eura«, ističe jedan od sugovornika.

Jednaka opasnost postoji za gradnju TE-TO Osijek na plin, koji bi HEP gradio bez partnera, i čija bi se konačna cijena također mogla vinuti u nebo. Riječ je o projektu ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, za sada vrijednom oko 450 milijuna eura, no uz to bi barem još sto milijuna trebalo za gradnju toplinske mreže, jer će postrojenje proizvoditi i grijanje za Osijek, za plinovod i ostalu popratnu infrastrukturu.
  

Otkupna cijena

Ono što, s druge strane, HEP dogovori s japanskim Marubenijem oko gradnje i vođenja Plomina C, ne može biti tako neizvjesno u budućnosti, kažu upućeni. Iako se u javnosti najspornijim, kažu, smatra sporazum kojim će se HEP Marubeniju obavezati na kupnju polovice struje proizvedene u Plominu po ugovorenoj cijeni, dugoročno to HEP zapravo može zaštititi. Spominje se, naime, da će HEP pristati na puno veću otkupnu cijenu od trenutačne tržišne, no cijena će dugoročno sigurno rasti i HEP bi, fiksirajući tu cijenu, trebao profitirati.

Drugo je pitanje hoće li EU takav sporazum HEP-a i Marubenija odobriti, budući da bi se on mogao tretirati kao pomaganje države privatnoj kompaniji. »Javnost mora shvatiti da HEP nije država, već kompanija, koja posluje na tržištu, i koja mora jamčiti proizvodnju dovoljne količine energije.

Zato postoji velika mogućnost da EU takav sporazum HEP-a i Marubenija i odobri«, kažu upućeni. Osim toga, napominju, HEP će biti obavezan kupovati polovicu struje po dogovorenoj cijeni, a ostatak varijabilno.
  


Poslovni manevar

Na pitanje zbog čega je pak HEP-a nedavno vrijednost šest svojih termoelektrana sveo na nulu, upućeni odgovaraju kako to nipošto nije potez kojem je cilj srušiti vrijednost HEP-a pred IPO, već potpuno opravdan poslovni manevar. Jedna od »otpisanih« je, primjerice, TE-TO Zagreb, koji je, primjerice, u 2013. godini imao rashod od 1,5 milijardi kuna, a od grijanja Zagrepčana, što joj je jedina svrha, naplatio je samo 350 milijuna kuna. Ako stvara gubitke, imovina je samo trošak, napominju naši sugovornici, ističući kako HEP ima imovinu vrijednu 34 milijarde kuna, naspram kojih se dobit od dvije milijarde čini kao prava sitnica. Otpisom nevrijedne imovine i dobit postaje značajnija. Vrijedna su HEP-ova imovina zato hidroelektrane, jer primjerice HE Zakučac i u lošoj hidrološkoj godini »prozvodi« 350 milijuna kuna, a u dobrim godinama dvstruko više. 

 

 

 Autor: Bojana Mrvoš Pavić

 

Novi List

 

 

te plomin hep gospodarstvo ulaganje