Prema efikasnosti gospodarstva Labin je četvrti među gradovima do 15 tisuća stanovnika

Prema efikasnosti gospodarstva Labin je četvrti među gradovima do 15 tisuća stanovnika

29.9.2010. // Novi list // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Hrvatskoj je trebalo gotovo 15 godina da bi dostigla predratnu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj zapanjujući padatak je rezultat prvog istraživanja u našoj zemlji koje je trebalo odgovoriti na pitanje gdje se hrvatske županije i regije nalaze u odnosu na 1990. godinu, a objavio ga je Razvojni forum Zagreb u suradnji s tjednikom Lider.

– Tek 2004. godine Hrvatska je dostigla razinu BDP-a iz 1990. godine, rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac, napominjući da su u međuvremenu napredovale tri regije, dok dvije i dalje zaostaju za predratnim rezultatima.

Najveći porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska – 24,4 posto više nego 1990. godine.

Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto, rekao je Crkvenac.

– Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice koje imaju jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku iz gospodarske krize, uočio je Crkvenac.

Postojeći resursi efikasno se koriste samo na trećini teritorija, a da bi brže napredovala, Hrvatska mora aktivirati razvoj na cijelom svom prostoru, dodao je istraživač Vladimir Čavrak.

Razvojni forum je napravio i ljestvicu najuspješnijih među 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. po međunarodnoj metodologiji. Na ljestvici vodi Zadar, a slijede ga Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin – u kategoriji gradova iznad 45 tisuća stanovnika.

Novigrad, Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar pokazali su se proteklih godina najsupješnijima u kategoriji gradova do 8000 stanovnika. Među gradovima do 15 tisuća stanovnika vodi Rovinj, a slijede ga Benkovac, Umag, Labin i Mali Lošinj.

U skupini do 45 tisuća stanovnika vode Dubrovnik, Poreč, Sveta Nedelja, Našice i Zaprešić.

– Gradovi ovdje nisu rangirani prema razvijenosti ili bogatstvu, nego prema efikasnosti gospodarstva mjerenoj kroz pet kriterija: usporedivoj efikasnosti poslovnih sredstava, izvoznoj usmjerenosti, profitabilnosti, proizvodnosti rada i investicijama u dugotrajnu imovinu, objasnio je Crkvenac. To znači da se siromašniji grad s malim gospodarstvom može bolje plasirati od bogatijeg, jer se ulaganja u njega više isplate.

Istraživanje Razvojnog foruma komplementarno je istraživanju koje provodi Svjetski gospodarski forum sa svojom ljestvicom konkurentosti zemalja u svijetu, tvrdi Crkvenac.

Branko PODGORNIK

gospodarstvo labin efikasnost bdp