Predstavljena knjiga Mehmeda Džekića "Bošnjački identitet Labinštine": TRAJNI PODSJETNIK NA GENERACIJE BOŠNJAKA KOJE SU OSTAVILE TRAG NA LABINŠTINI

Polivalentna dvorana Gradske knjižnice bila je pretijesna za sve koji su došli čuti i vidjeti promociju knjige "Bošnjački identitet Labinštine" najpoznatijeg labinskog Bošnjaka ing. Mehmeda Džekića. Bili su tu mnogobrojni Bošnjaci iz cijele Labinštine i cijele Istre te predstavnici Grada Labina i susjednih općina među kojima bivši i sadašnji gradonačelnik Tulio Demetlika i Valter Glavičić što govori o ugledu i autoritetu kojeg Džekić ima na ovom prostoru, ali i o poštovanju prema cijeloj Bošnjačkoj zajednici koja je utisnula snažan pečat Labinštini.

Obogatili su društvo

Uz autora Mehmeda Džekića koji je na početku svim Bošnjacima i onima koji BiH nose u srcu čestitao 25. studeni Dan državnosti BiH, za radnim stolom našli su se još, u ime nakladnika Esad Spahić, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Labina, urednik knjige Jasmin Mahmutović, lektorica i moderatorica promocije Hasnija Karlović te suradnik Hazim ef. Bećirović koji su i najzaslužniji što je ova vrijedno izdanje ugledalo svjetlo dana.

Skup je stihovima Marka Dizdara "Modra rijeka" simbolično otvorila srednjoškolka Aida Suljić, a pjesmu "Knjiga“ izveo je Esad Ahmić.

- Zahvaljujući autoru knjiga će ostati trajni podsjetnik na one generacije Bošnjaka koje su utrle put dolaska na ove prostore svojoj djeci i svim budućim generacijama i koje će uvijek na Labinštini biti dio multikulturalnosti koje svako suvremeno društvo čini bogatijim. Jer poštujući jedni druge i zadržavajući svoju ljudskost i zajedničko biti čovjek izdižemo se preko svih zastava i religija i svega onoga što one predstavljaju, rekao je urednik Jasmin Mahmutović.

Knjiga jednostavnim i razumljivim rječnikom na 216 stranica tekstom i fotografijama govori o dolasku Bošnjaka na ove prostore, o procesu njihove integracije, o bošnjačkoj kulturi, vjeri i tradiciji, ali i o organiziranju i djelovanju bošnjačkih asocijacija, doprinosu Bošnjaka u Domovinskom ratu, poduzetništvu i obrtništvu, turističkom razvoju Labinštine, primjeru suživota te o nekim novim generacijama mladih, njihovom obrazovanju i perspektivama.

Nisu zanemarili svoju postojanost

Iako su , kako je rekao Džekić, prvi Bošnjaci u Istru došli još 1918. kao Austrougarski vojnici i to u Pulu, motiv njihova dolaska na Labinštinu, posebice od 50-ih godina, bio je rudnik i rudarenje. Knjiga potanko opisuje dolaske Bošnjaka, doseljavanje njihovih obitelji, odnos s autohtonim stanovništvom, međusobnu toleranciju i suživot. Iako upijajući i prihvaćajući pozitivna obilježja ovih prostora, Bošnjaci nisu zaboravili ni zanemarili svoju postojanost, vjersku i nacionalnu pripadnost koju su posebno iskazali u samostalnoj Republici Hrvatskoj kada politički dobivaju mogućnost participiranja vlasti na lokalnoj razini. Ne zaboravljajući svoje korijene i svoju etničku pripadnost, i dalje njeguju vlastitim specifičnim asocijacijama svoj identitet kroz kulturu, glazbu i vjeru.

Svojim je pošalicama i duhovitim i ležernim uvodom Džekić, koji je po dolasku iz rodnog Gradačca kao golobradi mladić cijeli radni vijek proveo u Istarskim ugljenokopima Raša gdje se i društveno-politički afirmirao, konstatirao je da se ne može ustvrditi da je njegova knjiga remek-djelo, ali da bi bilo dobro kad bi je svatko pročitao, posebice zbog budućih generacija na ovim prostorima. Naveo je niz karakteristika koje povezuju BiH i Labinštinu, od ranog naseljavanja raznih plemena i naroda preko rudarskih udarnika Alije Sirotanovića i Antona Bičića do činjenice da i tu i tamo ima Bosanaca. Na prostorima Labinštine žive preko 65 godina, a od domaćeg identiteta razlikovali su se u etničkom, vjerskom, kulturnom pa i jezičnom pogledu dajući mu jedan novi identitet, bošnjački. Međutim, integracija u većinski dio nije se baš idealno odvijala i razvijala jer su Bošnjaci sa sobom donosili neke nove tradicije i ponašanja koja su ponekad bila prezirana i neprihvatljiva za podneblje u koje su došli, rekao je Džekić istaknuvši da je domicilno stanovništvo ipak pokazalo razumijevanje i toleranciju prema novopridošlim sugrađanima.

- Bošnjaci Labinštine su svoju zajednicu i svoj identitet gradili tako da im je bilo zadovoljstvo uz osjećaj sigurnosti da pripadaju jednoj zajednici, a da pritom nisu mrzili, nisu prezirali pripadnike bilo koje druge zajednice. To su tradicionalna nasljeđa jer BiH je od svog nastanka uvijek bila nacionalno i vjerski izmiješana i počivala je na međusobnom nacionalnom i vjerskom uvažavanju i poštovanju gradeći tako svoju perspektivu. Takvo nasljeđe Bošnjaci nose sa sobom po cijelom svijetu pa su to učinili i na Labinštini. S takvim pozitivnim nasljeđem lakše su izgradili pretpostavke integracije u sveukupni radni, društveni i politički život Labinštine, rekao je Džekić i dodao da se i nakon zatvaranja rudnika i promjenom privredne strukture koja je ovisna o uvoznoj radnoj snazi otvaraju perspektive novih dolazaka i naseljavanja Bošnjaka.

Nakon promocije knjige uslijedio je slatki dio s bošnjačkim delicijama koje su posluživale Ramiza Trumić, potpredsjednica nacionalne zajednice Bošnjaka Labina, i Ramiza Ikanović predsjednica Aktiva žena koji se pobrinuo za baklave, tufahije, zeljanice, razne pite i ostale slastice.

Veliki čovjek koji puno zna

Bivši gradonačelnik, a sada saborski zastupnik Tulio Demetlika prisjetio se vremena kada su zajedno radili, bili na zatvaranju rudnika i zbrinjavanju radnika nakon zatvaranju rudnika. Imam Labinski Hazim ef.Bećirović, suradnik na knjizi govorio je o strukturi Islamske zajednice završivši izlaganje pjesmom "Ljubav Boga" nepoznatog autora.

U ime nakladnika Esad Spahić zahvalio je Džekiću na knjizi koju je pisao više od godinu dana i materijalu koji ostavlja, istaknuvši ponos svih Bošnjaka što se ovakav čovjek našao na ovom prostoru. Labinski gradonačelnik Valter Glavičić rekao je da je knjigu napisao veliki čovjek.

- Što bi Njemačka, Francuska i Amerika, koje su pisale povijest i koje imaju problem s nacionalnim manjinama, dale da imaju jednog Mehmeda Džekića, rekao je Glavičić.

Odvjetnik Hamdija Malić, govoreći o autoru, rekao je da on puno zna ali "premalo je da izvučem iz njega koliko on zna". Promociju knjige koja je bila svojevrsni kulturno književno-poetski događaj, zaključio je učenik Antonio Lazarić recitacijom pjesme "Čovjek" Daniela Načinovića. (Branko BIOČIĆ)