Povodom Dana Labinske republike projekcija filma "Crveni i crni" Miroslava Mikuljana

Povodom Dana Labinske republike projekcija filma "Crveni i crni" Miroslava Mikuljana

1.3.2010. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

Povodom Dana Labinske republike u srijedu, 3. ožujka 2010. godinu u Kinu „Labin" s početkom u 19,00 sati prikazati će se igrani film „Crveni i crni" čiju režiju potpisuje Miroslav  Mikuljan. Radnja filma događa se na Labinšćini 1921. godine.

Grad Labin svojim građanima daruje projekciju ovoga filma te je ulaz slobodan.

 

Za Grad Labin, Loredana Ružić Modrušan

 

Crveni i crni

Godina proizvodnje: 1985
Trajanje: 136 minuta
Tehnika: 35mm widescreen, boja
Režija: Mikuljan Miroslav
Produkcija: Jadran film
Snimatelj: Pivčević Andrija
Filmski rod: Igrani film
Zemlja proizvodnje: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (Socijalistička Republika Hrvatska)

Scenarij: Marija Peakić-Mikuljan
Glazba: Neven Frangeš
Montaža: Višnja Štern
Scenografija: Tihomir Piletić
Kostimografija:

Uloge: Bekim Fehmiu (Da Giozo), Milan Štrljić (Ivan Pippan), Olivera Ježina, Radko Polič, Miodrag Miki Krstović, Davor Jureško (Sicilijanac), Antun Nalis (profašist) i dr.

Sadržaj: Kad je Italija 1921. pripojila Istru, ugljenokopno područje Labina postaje strateški važno za novu vlast. Domaće hrvatsko i slovensko stanovništvo razočarano je postupkom kraljevine Jugoslavije, koja ih je prodala strancima. Nagomilani socijalni problemi i sve veći teror Talijana dovode do velikog štrajka rudara na čijem je čelu omiljeni sindikalni vođa Ivan Pippan. Štrajkašima se pridružuje i mladi rudar Ive Blažina, koji se kao komandir crvenih radničkih straža bori kako za rudarsku republiku, tako i za ljubav lijepe Marije Brezac. Iznenadna intervencija talijanske vojske ruši njihove snove, a rezignirani Pippan se predaje. No ne slažu se svi s njegovim postupkom…

Komentar: Tipični izdanak revolucionarno-epske poetike, Crveni i crni film je jake ideologizacije, patetike i ''''poetskih'''' ekskursa. Snimljen s vrlo velikim budžetom, izazvao je polemike u javnosti kako zbog nepotrebno utrošena novca na projekt vrlo upitne umjetničke vrijednosti, tako i zbog retuširanja povijesnih činjenica (npr. jedan od vođa pobune, Da Giozo, u filmu pogine, a u stvarnosti je ostao živ).

Nagrade: Pula 85'''' - Zlatna arena za masku Snježani Tomljenović
                  Niš 85'''' - Nagrada niškog SIZ-a kulture Milanu Štrljiću za ''''najhumaniji lik''''

Dozvola za prikazivanje: od 25. lipnja 1985.

Izvor: Filmski programi

 

dan labinske republike labinska republika film crveni i crni crveni i crni film povijest labinština