Po projektu "Kaštijun", u Koromačnu spaljivanje 30-tak% komunalnog otpada istarske županije ekološki i zdravstveno upitno?
4.12.2007. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Ekologija
Prošlog tjedna prezentirani projekt središnjeg županijskog odlagališta otpada Kaštijun u Puli, prema zamislima inicijatora, Istarske županije, predstavlja rješavanje ogromnog istarskog problema – zbrinjavanja komunalnog te industrijskog otpada.
Očekuje se da će se tim projektom, koji podržava i nadležno ministarstvo te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smanjiti problem 300-tinjak divljih deponija i sanirati postojeći gradski deponiji, a budući Kaštijun predstavili su Tulio Demetlika član županijskog Poglavarstva, župan Ivan Jakovčić, gradonačelnik Pule Boris Miletić, Ljiljana Dravec iz županijskog Odjela za održivi razvoj te predstavnici Svjetske banke i tvrtke Hidroplan, istakavši da je cilj zbrinjavanje postojećeg otpada na učinkovit način. Već na prošlotjednoj prezentaciji Milena Radošević je u ime udruge Zelena Istra iznijela brojne primjedbe, koje se tiču (ne)sudjelovanja javnosti, u ovom prvenstveno stanovnika Koromačna, gdje će se spaljivati 30-tak posto komunalnog otpada te Općine Medulin, kojoj je Kaštijun najbliži. - Planom budućeg županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun predviđa se i proizvodnja goriva iz otpada namijenjenog spaljivanju u tvornicama cementa, prema svemu sudeći u Holcimovoj tvornici u Koromačnu. Za proizvodnju tog goriva bi se koristilo čak 37% ukupnog komunalnog otpada koji nastaje u županiji. Spaljivanje tako velike količine komunalnog otpada, iako u skladu s nacionalnim Planom gospodarenja otpadom, u koliziji je s nacionalnom Strategijom gospodarenja otpadom koja u hijerarhiji navodi da su “prioriteti izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava”.
Međutim, u ostvarenje tih prioriteta ulaže se zanemarivo malo novaca, dok se prednost daje brzim i neodrživim rješenjima poput uništavanja otpada spaljivanjem, detaljnije je na naš upit pojasnila Milena Radošević iz Zelene Istre. Upozorila je da je velika mogućnost da se u tom otpadu nađu i opasne tvari poput kemikalija, baterija, lijekova i slično, što može uzrokovati ispuštanje opasnih tvari iz dimnjaka. Također, zbog nužne količine plastike kako bi otpad imao potrebnu kaloričnu vrijednost, u dimu su mogući opasni štetni spojevi poput dioksina i furana te time ugrožavanje zdravlja stanovnika Istre, ali i šireg područja.
Tome u prilog u Zelenoj Istri navode i podatke iz Studije utjecaja na okoliš "Korištenje RDF goriva dobivenog iz industrijskog i komunalnog otpada u peći za proizvodnju klinkera u TC Holcim u Koromačnu" iz 2006. godine. Stoga u udruzi tvrde da je, bez prethodnog poduzimanja svih mogućih mjera izbjegavanja nastajanja otpada, bez reciklaže i edukacije o važnosti i mogućnostima odvojenog sakupljanja, potpuno neopravdano građane izlagati tom riziku, tim više što u Hrvatskoj postoje mogućnosti recikliranja plastike, stakla, papira i većine drugih otpadnih materijala. Te je pogone potrebno opskrbljivati sirovinama, a ne ih spaljivati uz štetne posljedice. Stoga bi trebalo odabrati koncept i tehnologiju koja će garantirati rješenje problema, a ne uzrokovati neke nove.
Demetlika Holcim koromačno nanopatologija zdravlje bolesti spalionica smeća Zelena Istra istarska županija otpad spaljivanje otpada Kaštijun