Ozlojađeni mali poljoprivrednici: Skoro cijelo Čepićko polje dali jednoj farmi
5.11.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Tvrtka Bio Adria iz Čepića, najveća istarska farma krava, raspolagat će s 225 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u Čepićkom polju od ukupno 235 hektara koliko je dano u 20-godišnji zakup na natječaju koji je Općina Kršan raspisala početkom srpnja.
Godišnji zakup u prosjeku iznosi nešto manje od tisuću kuna po hektaru. Preostalih deset hektara podijelit će tri mala poljoprivrednika kao jedini konkurenti za dodijeljene im površine.
Tako su preksinoć - s devet glasova za i šest protiv - odlučili općinski vijećnici nakon što u prvom pokušaju, prije mjesec i pol dana, nisu uspjeli odabrati najpovoljnije ponude jer je pola zastupnika bilo suzdržano.
Amenovanje prijedloga načelnika Valdija Runka očito su predosjećali predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) pa je njih desetak za sjednice mirno prosvjedovalo ispred sjedišta lokalne uprave zbog, kako vele, pogodovanja velikoj farmi Vladimira Licula, iseljenika koji živi na relaciji Caracas (Venezuela) - Čepić.
Na natječaj za 20 tabli zemljišta stiglo je 13 ponuda, od kojih je šest bilo neuvjetno. Bio Adriji, s pravom prvokupa, između ostalog i zato jer joj je sjedište u općini Kršan, jedini je konkurent tako ostala tvrtka Agro ratarstvo iz Labina.
Licul se novinarima, podsjetimo, znao žaliti da njegova farma s više od 600 grla (nešto manje od polovice goveda u općini) iz vlastitog uzgoja namiruje samo 40 posto potreba za hranom. U farmu i stoku, kako je tada govorio, uložio je šest milijuna eura.
Vijećnici su prethodno jednoglasno iz natječaja izuzeli 55 hektara zemljišta koje je trebalo dobiti poduzeće Istarske farme budući da ono nema ni jednog grla goveda. Ta je tvrtka, praktički bez imovine, također u vlasništvu Licula, osnovana vjerojatno radi izbjegavanja ograničenja uvjeta prema kojem zakupac ne može koristiti više od 300 hektara zemljišta.
- To pokazuje da opravdano ni prvi put nismo bili za odluku koja zapostavlja manje proizvođače, rekao je Boris Rogić (IDS). Podržao ga je Boris Babić (HSS), apelom da se zaštiti domaće stanovništvo jer, kako kaže, zemljište dano u zakup tvrtki njenom prodajom može preći u ruke stranog vlasnika, što nije slučaj s OPG-om.
- Radi se o sudbinama obitelji opterećenih kreditima za posao; pitajte ih koliko su stočne hrane morali kupiti, poručio je najglasniji oponent Babić. Tražio je, no bezuspješno, tematsku sjednicu jer je ovo, kako reče, uz gradnju plominske elektrane, gorući problem općine. "Bespredmetno je odlučivati bez da se saslušaju svi poljoprivrednici", složila se Matilda Ilić iz Akcije mladih.
Načelnik Runko mahao je na sjednici službenim podacima o broju grla stoke i zakupljenih hektara zemljišta "iz koje se vidi velik nesrazmjer među zakupcima, od pola do 12 grla po hektaru".
- Ministarstvo kao granicu spominje dva grla po hektaru. Trebalo je priložiti ovu tablicu bez imena pa da onda odlučite! Ovdje nije ugrožen čovjek, nego životinja!, poručio je Runko, višekratno ističući da će poljoprivrednici iz općine uvijek imati prednost pred onima iz drugih sredina.
- Nikome ništa ne oduzimamo. Ne zanimaju me ni imena, ni stranačke boje. Poštivali smo slovo zakona i proceduru te sve ponuđače stavili u jednak položaj, dodao je. Istaknuo je, međutim, i da općina, zbog njenih 150 nezaposlenih građana, potiče stvaranje proizvodnje s dodatnom vrijednošću, koja veže i druge djelatnosti. Naglasio je da će u idućem natječaju u zakup ponuditi najmanje 150 hektara zemljišta u Čepićkom polju.
S kravama pred općinu?
Općina ne poštuje zakon jer je u natječaj stavila odredbu o potrebi redovitog plaćanja zakupa koja je iz igre izbacila obiteljska poljoprivredna gospodarstva, rekao nam je mirni prosvjednik Silvano Orbanić iz Pazina, predsjednik udruge Mlikarica i zakupac zemljišta u Čepićkom polju.
- Znali su da nitko od nas OPG-a, pritisnutih financijskim problemima, nije redovito plaćao, no ispunili smo zakonski uvjet da prilikom prijave na natječaj nemamo duga prema općini, ni poreznog prema državi, dopunio ga je Ivan Kuftić.
- Moja obitelj, rodom iz Vodnjana, prije četiri godine u farmu u Čepiću uložila je 1,5 milijuna kuna i ondje preselila kompletnu proizvodnju. Sad nam uzimaju okućnicu farme pa ostajemo bez pristupa objektu. Nećemo moći po svoju stoku pa je valjda trebamo, kako to rade u Slavoniji, dovesti pred zgradu Općine, dodao je Kuftić. (Igor RADIĆ)
cepicko polje cepic agronomija poljoprivreda stocarstvo bio adria vladimir licul poljoprivreda