Općina Kršan zatražila proglašenje elementarne nepogode: Štete od poplava 12 milijuna kuna, pod vodom 800ha poljoprivrednog zemljišta
5.2.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Crna kronika
Pod vodom je oko 800 hektara, a najteže su pogođene oranice u Čepićkom polju, gdje su uništene zasijane površine • Drama na ulazu u Tunel Čepić: vodočuvar Ibro Mahmić gotovo u posljednji tren podizanjem zapornica spriječio izlijevanje, a u hladnoj vodi sajlom zavezao topolu koja je prijetila zaustavljanjem otjecanja vode
KRŠAN/PIĆAN - Općina Kršan zatražila je jučer od Istarske županije proglašenje elementarne nepogode zbog poplava izazvanih prekjučerašnjim kišama, a isti će zahtjev najvjerojatnije uputiti i Pićan.
- Pod vodom nam je oko 800 hektara zemljišta, a nadležna komisija je procijenila da štete na usjevima, infrastrukturi i domaćinstvima prelaze sedam milijuna kuna ili 20 posto proračuna, što je uvjet za takav zahtjev, rekao je u telefonskom razgovoru kršanski načelnik Josip Kontuš.
Pićanska komisija za procjenu štete tek treba izaći na teren, a prve procjene doznali smo od Silvana Smokovića, komunalnog redara i člana Udruge poljoprivrednika Agropićan.
- Štete na usjevima bit će oko 1,5 milijuna, na cestama oko dva milijuna, a oko milijun po domaćinstvima i obrtima, rekao je.
Najteže su pogođene oranice u Čepićkom polju koje u svojim najnižim dijelovima nalikuju nekadašnjem jezeru. Vlado Licul, vlasnik tvrtke Bio Adria, koja je zasijala stočnu hranu za buduću farmu goveda, jedan je od najoštećenijih poljoprivrednika.
- Ima nas više zakupaca poljoprivrednog zemljišta u polju, a pod vodom nam je ostalo oko 400 hektara, što je prema mojoj procjeni prouzročilo štetu od najmanje 500 tisuća eura. Mojem poduzeću je poplavljeno oko 160 hektara oranica zasijanih ječmom, pšenicom i ljuljem i još oko 100 hektara pripremljenih za sjetvu djeteline, soje i kukuruza, ispričao je.
Prekjučerašnje nadiranje vode bilo je osobito dramatično oko ulaza u Tunel Čepić, mjesta gdje Boljunčica pojačana vodom iz svih obuhvatnih kanala Čepićkog polja počinje svoj podzemni put u Plominski zaljev.
- Došlo je preko noći, nismo imali vremena za pripreme.
Vodostaj je rastao po desetak centimetara u petnaest minuta i oko 14 sati je dosegnuo 480 centimetara. Viši je bio jedino 1993. godine kada je dosegnuo oko pet metara. Da sam dvadesetak minuta zakasnio s dizanjem zapornica, kanal bi se izlio, ispričao nam je vodočuvar Ibro Mahmić.
Dizanjem zapornica voda se izlila u retencijsku zonu kojoj je svrha da u hitnim slučajevima posluži kao odušak kanalu. Ali, problema je bilo još jer bujica nije nosila samo zemlju, sjemenje i gnojivo s polja nego i drvlje preostalo od čišćenja korita u gornjem toku Boljunčice, što je prijetilo začepljivanju portala. Da stvar bude gora, voda je oborila jednu od obližnjih topola koja bi zasigurno zapela na ulazu i napravila čep, pa je Mahmić morao ući u hladnu vodu, vezati je sajlom i izvući, u čemu su mu pomogli susjedi s traktorom.
Tekst i snimci Robi SELAN
čepićko polje vlado licul elementarna nepogoda poplava nasip farma krava bio adria agropićan silvano smoković ibro mahmić