Održan znanstveni skup Odbora za zavičajnu povijest Julijske krajine
25.10.2010. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Kultura
Znanstveni skup Odbora za zavičajnu povijest Julijske krajine koji je u subotu, 23. listopada 2010. održan u Malom kazalištu u Labinu polučio je značajan uspjeh, upravo onako kako su u svojim pozdravnim govorima poželjeli dogradonačelnik Zoran Rajković, u ime Grada Labina i Daniela Mohorović, u ime Zajednice Talijana u Labinu. Odazvalo se svih 12 pozvanih referenata, šest iz Istre i šest iz Italije, a gotovo sva izlaganja bila su posvećena Labinu i Labinštini.
Dr. Kristina Mihovilić iz Pule izvijestila je o iskopavanju gradine Turan-Gradac iznad Koromačna i o novim podacima o osnivanju gradina. Naime, njezina najnovija istraživanja, dokazana znanstvenim metodama, pomiču razdoblje osnivanja gradina ranije nego što se pretpostavljalo i to za dva ili tri stoljeća. Vedran Kos je iznio pregled otkrivanja brončanodobnih gradina kojem popisu pridodao je još neka koja je on pronašao. Gaetano Benčić iz Tara iznio je svoja zapažanja o topografiji kasnoantičkih i ranosrednjevjekovnih spomenika i lokaliteta na Labinštini s posebnim osvrtom na Plominsko područje. Tullio Vorano izvijestio je o tijeku gradnje labinskih zdanja u doba mletačke uprave u Labinu. Denis Visintin iz Buja osvrnuo se o prilikama na istarskom selu u doba mletačke prevlasti, a Marino Baldini iz Vižinade je svoje izlaganje održao ispred Župne crkve u Labinu. Nazočnima je govorio o ugrađenim skulpturalnim elementima koji svjedoče o pojedinoj fazi gradnje same crkve. Po završetku jutarnjih izlaganja sudionici skupa posjetili su Narodni muzej Labin.
Prvi od izlagača u popodnevnom terminu bio je prof. Gianfranco Hofer, tajnik Odbora, koji je u svom izlaganju ustanovio da je Matija Vlačić Ilirik slabo zastupljen u talijanskoj kulturi, ali je utješan podatak da tršćanska gradska knjižnica posjeduje 113 Vlačićevih djela, većinom u originalu, što znači da ih ima više nego Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Giovanna Paolin govorila je o određenim osobama koje su duboko bile prožete mediteranskom kulturom. Posebno je ukazala na značaj Marka Marulića koji se podjednako dobro snalazio u hrvatskim i talijanskim kulturnim krugovima, ali isto tako bili su mu dostupne i stečevine arapske kulture.
Grazia Tato, predsjednica Odbora i ujedno ravnateljica Državnog arhiva u Trstu u svom izlaganju o arhivskim fondovima o Labinu, koji su pohranjeni u Državnom arhivu u Trstu, ograničila se na predstavljanje web stranica arhiva na kojima je dostupno svih 10.000 originalnih katastarskih mapa iz 1820. i sljedećih godina, nastalih tijekom prve austrijske izmjere, po nalogu cara Franje I. Antonio Cernecca iznio je svoja zapažanja u svezi odnosa između Tomasa Lucianija i Giuseppine Martinuzzi na temelju njihove korespondencije. On smatra da se Martinuzzi doista distancirala od Lucianija, ali da pravog raskola između njih nije došlo. Osim toga drži da je Luciani možda bio više proistarski nego protalijanski orijentiran. Giuseppe Trebbi iznio je podatke o velikom povjesničaru Ernestu Sestanu, koji ima labinske korijene i koji je u svojoj memoarskoj građi prikazao prilike u Labinu krajem XIX. i početkom XX. stoljeća. Massimo De Grassi osvijetlio je umjetničko stvaralaštvo «raških» kipara Uge Carra'' i Marcella Mascherinija koji su, da bi opstali, bili prisiljeni učiniti određene ustupke fašističkom režimu prilikom izrade naručenih javnih spomenika.
Sva izlaganja održana su na talijanskom, osim Kosovog koji je referirao na engleskom jeziku. U kratkoj raspravi koja je uslijedila naglašen je značaj istraživanja Kristine Mihovilić kao i zasluga Tomasa Lucianija koji je prvi ukazao nato da gradinska naselja ne pripadaju rimskoj kulturi već da joj prethode.
odbor za povijest povijest znanstveni skup tullio vorano vedran kos Odbor za zavičajnu povijest za Julijsku krajinu