Obljetnica smrti Giuseppine Martinuzzi
27.11.2017. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo
"Učiteljica iz Starog Grada" - kako su je nazivali u Trstu rođena je u dobrostojećoj obitelji u Labinu kao kći Antonije Luis i Giovannija Pietra Martinuzzija. Obitelj je izvorno potjecala iz Tricesima u provinciji Udine.
Iako je po zanimanju bila učiteljica, ujedno je bila izvrsna odgajateljica i književnica, sposobna spisateljica i pjesnikinja, autorica pedagoških studija, pa i udžbenika za osnovnu školu. Njezino djelo Manuale Mnemonico (Priručnik za pamćenje) iz 1866. predstavlja primjer stvaranja shema koje olakšavaju pamćenje gradiva. Pisala je različite školske testove za djecu, iako su ih austrijske vlasti cesto odbacivali, ne odobravajući ih zbog toga što "ne sadrže nikakve događaje ni povijesne činjenice koji bi u djeci izazivali divljenje i ljubav prema Austrijskom domu".
Vatrena patriotkinja julijskog iredentizma bila je neumorni borac, prijateljica Tomasa Lucianija, Filippa Zambonija i Atilija Hortisa. Suradivala je s ondašnjim dnevnicima: tršcanskim Indipendente, pulskim Scolta i L'' Eco, poreckim Istria i rovinjskim Le Alpi Giulie. Proširila je suradnju s bolonjskim casopisom La Donna, rimskim L ''Ateneo Italiano, udinskim Pagine Friulane i mesinskim La Fata Morgana.
Kasnije je željela pokrenuti sama vlastitu književnu publikaciju, periodiku koja ce "imati funkciju uspostavljanja bratstva na uzvišenim poljima književnosti medu kojima ce talijanski biti posvećeni kultu domovine." U ožujku 1888. godine utemeljila je stoga časopis Pro Patria.
Početkom 20. stoljeća započela je aktivan politički život. Zastupala je ideju socijalizma ili kako ga je nazivala "humanog socijalizma", te je bila ako ne prva, onda jedna od prvih socijalistica uopće. U to vrijeme njene političke aktivnosti Labin je bio u sastavu Austo-Ugarske Monarhije i svoju je borbu vodila najčešće iz Trsta. Bez obzira na svoje građansko porijeklo, život je posvetila borbi za najsiromašnije, radnike i seljake, njihovom obrazovanju i izjednačavanju njihovih prava s bogatijima, te borbi za pravo glasa žena.
Svoj početak u političkom životu iskazala je sljedećim riječima:
"Otkrila sam puno širi horizont, različit način gledanja, promatranja, shvaćanja različitih manifestacija društvenog života. Ljubav prema domovini podređena je u mom srcu ljubavi prema potlačenima i patnicima svih domovina."
Danas obilježavamo 92. obljetnicu njezine smrti te je stoga na njezinom grobu zamjenica gradonačelnika Grada Labina Federika Mohorović Čekada u predsjednika izvršnog odbora Zajednice Talijana i člana Vijeća talijanske nacionalne manjine Tullia Vorana položila cvijeće i zapalila svijeću u znak sjećanja na našu sugrađanku.
giuseppina martinuzzi obljetnica tullio vorano federika mohorović čekada