Na Krku 2014. LNG terminal
3.9.2008. // Jutarnji list // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo
Optimalna lokacija za LNG terminal je Dina kod Omišlja na otoku Krku. To su nakon detaljne analize predložila dva stručna povjerenstva i najbolji stručnjaci koje imamo. Ja ću kao predsjednik povjerenstva za izbor lokacije predložiti Vladi upravo Dinu i nadam se da će je ona prihvatiti - rekao je danas novinarima potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec.
To ne znači da odmah počinje gradnja terminala. Naime, konzorcij Adria LNG prethodno treba napraviti idejni projekt, izmjenu prostornog plana, idejno rješenje terminala itd. a tek nakon toga će se utvrditi je li to najbolja lokacija. Polančec se osvrnuo i na Energestku strategiju RH, koja je pred završetkom i koja će uskoro biti predstavljena javnosti te dana na javnu raspravu.
On je naglasio kako prema svim dostupnim podacima Hrvatska do 2020. mora na postojećih 4000 MW snage instaliranih objekata za proizvodnju električne energije sagraditi još elektrana snage 3500 MW. Prema neslužbenim informacijama, u slučaju neizgradnje novih elektrana Hrvatska bi 2020. godine, umjesto sadašnjih 20 posto, uvozila 40 posto električne energije.
Također prema neslužbenim informacijama, LNG terminal na otoku Krku trebao bi biti završen 2014. godine, kada bi pristigli i prvi brodovi s plinom. Terminalom će upravljati konzorcij Adria LNG, u kojem su OMV, njemački E.ON RWE, francuski Total, slovenski Geoplin.
Dvadeset pet posto vlasništva bit će u vlasništvu hrvatske tvrtke u kojoj će suvlasništvo biti raspoređeno između Ine, HEP-a i Plinacroa.
Dvogodišnji pregovori
Osim LNG terminala, Hrvatska planira osigurati još nekoliko pravaca za dobavu plina, a prije svega spajanje glavnog plinskog pravca Karlovac - Slavonski Brod na plinovod u Mađarskoj. Njime bi Hrvatska plin mogla dobivati preko plinovoda Nabuco, ali i preko Gaspromova plinovoda Južni tok.
Nadalje, računa se na budući Jadransko-jonski plinovod koji će prolaziti od Soluna u Grčkoj, preko Albanije, do talijanskog Brindisija. Njime bi se dopremao plin iz kaspijskih i ruskih izvora.
Hrvatska bi time prestala ovisiti o ruskom plinu, kojeg u ovom trenutku uvozi više od 40 posto. Još od 2006. traju pregovori između Ine i Gasproma o povećanju količina plina za isporuku Hrvatskoj.
Planiranje nuklearke
Gradnja naftnih transportnih pravaca preko Hrvatske je neizvjesna. Naftovodom PEOP nafta iz kaspijskog i uralskog područja dovela bi se u srednju i zapadnu Europu. Projekt je u ozbiljnim problemima nakon što sporazum nisu potpisale Slovenija i Italija.
Osim na plin i naftu, Hrvatska u budućnosti računa i na energiju iz nuklearnih elektrana.
Prema svim predviđanjima, ako se krene u gradnju, nuklearka bi proradila tek oko 2020. godine.
LNG Krk DINA ukapljeni plin terminal gospodarstvo