Mladi Istrani s najvećom dozom euroskepticizma, Labinjani s najmanjom

Mladi Istrani s najvećom dozom euroskepticizma, Labinjani s najmanjom

6.5.2009. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Istarska županija u suradnji s udrugom Informo nedavno je provela istraživanje kojim se željelo vidjeti koliko istarski građani vjeruju u europske institucije te koliko ih zapravo podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Tijekom jučerašnje prezentacije predsjednik udruge Andrea Debeljuh istaknuo je da je jednomjesečno istraživanje provedeno na 626 pojedinaca od kojih je određen uzorak od 489 ispitanika u dobi od 14 do 66 i više godina. Sudeći po rezultatima, Istrani su ipak eurooptimisti, što pokazuje podatak da je od ukupnog broja njih 44,4 posto odgovorilo da podupire članstvo u Uniji, dok ih 39 posto ima negativan stav o tome.


Čak 16 posto anketiranih ravnodušno je prema Europskoj uniji, a kada je riječ o osobnoj koristi koju će Unija donijeti građanima, 39 posto ih misli da osobno od toga neće imati koristi. Činjenica da Hrvatska može postati članica za Istru je pozitivna stvar, smatra 41 posto ispitanika, negativno je odgovorilo približno 15 posto, a gotovo 35 posto građana je po tom pitanju potpuno ravnodušno.


Među onima koji najmanje podržavaju članstvo nalaze se ispitanici između 14 i 26 godina i oni od 66 i više godina, dok najveći eurooptimizam pokazuju građani između 26 i 35 te oni između 51 i 65 godina. Po obrazovnoj strukturi, najviše je onih s višom i visokom stručnom spremom koji podupiru članstvo, dok najmanje povjerenja imaju nisko obrazovani građani.


Kada je riječ o pogodnostima koje za njih osobno donosi Unija, građani smatraju da će doći do slobode kretanja u studiranju i zapošljavanju, vjerujući da će Unija doprinijeti ekonomskom prosperitetu i demokratizaciji, održavanju mira i mogućnosti zapošljavanja.

S druge pak strane, najviše sumnji pojavljuje se zbog činjenice da hrvatski građani neće moći utjecati na odluke na razini EU-a, da će se ugroziti radna mjesta i narušiti životni standard, a neki strahuju da će članstvo imati negativan utjecaj na ekonomski rast i očuvanje kulturnog identiteta.
Anketa je potvrdila da građani još uvijek nisu dovoljno upoznati s radom europskih institucija, pa tako njih 63 posto loše poznaje njihovo funkcioniranje, dok je visokih 59 posto ispitanika dobro ili odlično upoznato s procesom pristupanja Hrvatske u Uniju. Ipak, skepticizam Istrana potvrđuje podatak da njih 53 posto smatra da se hrvatski interesi ne uzimaju u obzir na razini EU-a, a njih 63 posto da Unija nameće svoja stajališta.


Svega tri od deset ispitanika ima povjerenja u europske institucije, a pokazalo se da najmanje vjeruju Europskoj banci, dok više povjerenja imaju u Europski parlament. Zanimljivo je da 52 posto ispitanika podržava daljnje širenje Unije, a gotovo 60 posto ih vjeruje da će ulazak zemalja zapadnog Balkana doprinijeti stabilizaciji regije te Europu percipiraju kao faktor stabilnosti.
Zanimljivo je da je povjerenje prema Uniji manje kod onih koji se prostorno najbliže nalaze susjednim zemljama Unije pa tako ispada da su najveći euroskeptici stanovnici Umaga, Buja, Poreča, Vrsara i Novigrada, dok pozitivno mišljenje najviše iskazuju stanovnici Buzeta, Pazina i Labina. Osvrnuvši se na rezultate istraživanja član Poglavarstva zadužen za međunarodne odnose i europske integracije Oriano Otočan rekao je da su Istrani pokazali zrelost i informiranost o institucijama Unije, o čemu dijele mišljenje sa stanovnicima Unije, koji također ponajviše sumnjaju u stvarni utjecaj matičnih država na donošenje odluka na razini Unije.


- Istrani su pokazali i kritičnost te realno razmišljanje koje je u nekim pogledima jednako razmišljanju stanovnika Europske unije, osobito u pogledu povjerenja u institucije. Također, vidljivo je da je kod mladih potpora daleko manja, a interesantno je da su oni krajevi koji su više orijentirani prema turizmu te tako imaju i više kontakata sa stanovnicima EU-a pokazali daleko manju potporu nego primjerice stanovnici pasivnijih i ruralnih dijelova Istre, zaključio je Otočan.

D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ

 

Mediji glavni izvor informiranja

Čak 79 posto ispitanika se o Europskoj uniji informira putem televizije, dok ih 69 posto informacije prima iz novina. Građane najviše interesira kako će se članstvo u Uniji odraziti na njihov svakodnevni život te što Europa donosi na lokalnoj razini. Nemali broj ispitanika želi dobivati informacije o europskim institucijama i zemljama članicama.

 

eu europska unija istraživanje društvo euroskepticizam