Mejra Mujačić izlaže u Gradskoj galeriji Labin
8.6.2021. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo
U Gradskoj galeriji Labin gostuje Mejra Mujičić sa samostalnom izložbom `Vrijeme od ćumura`
Izložba će biti dostupna za razgled od petka, 11. lipnja 2021., od 20 sati.
Mejra
Mujičić (Zagreb, 1973.) diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu 1995. godine. Multimedijalna je umjetnica koja uz
umjetnički rad od 2001. godine vodi galeriju Moria u Starom Gradu na
Hvaru u kojoj je izlagalo 35 domaćih i stranih suvremenih umjetnika. Od
2002. godine suorganizatorica je međunarodnog književnog
festivala Faropis. Dobitnica je stipendije japanske vlade a Mino Paper
Village Artists in Residence (1999.) i Nagrade Kabineta grafike HAZU
1999. godine na 2. hrvatskom trijenalu grafike. Godine 2006. bila je
finalistica Nagrade Radoslav Putar. Sudjelovala je na 18 samostalnih i
više desetaka skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Zajedno s Nikom
Radić i Marinom Viculin koautorica je dokumentarnog filma Nije bilo
vitra (2011.) u produkciji Hrvatskog filmskog saveza. Živi u Zagrebu
gdje djeluje kao slobodna umjetnica.
Izložbom Vremena od
ćumura Mejra Mujičić evocira neka prošla vremena i povijesne procese
ovih prostora. Korijene ovoga rada nalazimo u nekim prijašnjim
autoričinim umjetničkim istraživanjima vlastita identiteta koja se ovaj
put, kroz obiteljsku sagu i daleke korijene u Bosni, nastavljaju
nadograđivati motivima obiteljske i kulturno-povijesne memorije.
Autorica je za prostor Galerije Vladimir Bužančić osmislila
multimedijalnu instalaciju koja se sastoji od video projekcije koja
prikazuje detalje objekata zvanih „ćumurhane“ u kojima se i danas u
nekim selima u Bosni proizvodi ugljen (ćumur). Deset metara dugačak
crtež ugljenom na papiru poput friza kontinuira dvama zidovima galerije.
U prostoru galerije smješteno je nekoliko vreća ugljena.
Ugljenica
(kajkavski: vuglenica), ćumurhana ili žega (u Bosni i Srbiji)
kupolasta je peć, sazidana od pečene cigle i ilovače u kojoj se
termičkom obradom drvo pretvara u ugljen. Nekoć su se ugljenice često
mogle vidjeti u šumom bogatim područjima Europe, no danas se mogu naći
još u rijetkim krajevima, obično onima u kojima su trag ostavili
tranzicijski lomovi i ratna pustošenja, poput nerazvijenih ruralnih
područja Hrvatske, Bosne i Srbije i možda još ponegdje. Na kupoli
ugljenice ostavljaju se tri reda rupa koje se tijekom sagorijevanja drva
zatvaraju blatom. Postupak dobivanja ugljena je jednostavan. U kupolu
se položi drvo i napuni do pola. Kada se zapali vatra, dodaje se
preostalo drvo do vrha kroz otvor na vrhu kupole. Da bi se drvo u
unutrašnjosti ugljeniziralo, plamen vatre gasi se zatvaranjem rupa
ilovačom i poklopcem na vrhu. Čitav postupak traje petnaest do dvadeset
dana.
Ćumurhane koje je Mejra snimila izgledaju začudno.
Istodobno kao da insceniraju prošlost i budućnost: nešto što je
postojalo u neko predsuvremeno doba i što bi moglo postojati u
budućnosti, poput distopijske futurističke vizije. Iz rupa na kupoli
širi se bijeli dim. U spoju elemenata – drveta, vatre, zemlje i zraka –
jedan se rađa, a drugi umire. Ali onaj koji umire, i dalje postoji u
onome koji se rodio. Magičan prizor svjedoči magičnu stvarnost.
Za
razliku od takva, ljudskim radom proizvedenoga, ugljen u prirodi
nastaje milijunima godina procesom karbonizacije organske tvari,
najščeće biljnoga podrijetla. Kao takav, materijal je to koji priziva
dubinu zemlje, tamu nespoznatljivoga i plodnost. Ugljen je plod umrloga i
vatra živomu.
Izložbu u Gradskoj galeriji Labin posjetite do 02. srpnja 2021.
Radno vrijeme Gradske galerije Labin
Od ponedjeljka do subote od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.
Nedjeljom zatvoreno.
Izložba je realizirana uz potporu i suradnju Pučkog otvorenog učilišta Labin i Grada Labina.