Mamci s cjepivom protiv bjesnoće na terenu sljedeće godine

Mamci s cjepivom protiv bjesnoće na terenu sljedeće godine

13.6.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Dobro je znati

Zadnje oralno cijepljenje provedeno je u pojedinim dijelovima države prije osam godina, a od 1991. do 2000. organizirano je 11 kampanja. Akciju oralnog cijepljenja lisica protiv bjesnoće treba planirati za razdoblje od najmanje četiri do pet godina.

Nedavno se u slovenskom tisku moglo pročitati da Slovenija provodi sustavno cijepljenje lisica u cilju suzbijanja bjesnoće. Akcija, kojom su se ove bolesti riješile sve države zapadne Europe, provodila se na području cijele države, uz pomoć manjih zrakoplova. Međutim, Slovenci će se teže riješiti bjesnoće nego ostale članice Europske unije, jer im problem predstavlja granično područje s Hrvatskom, koja sustavno cijepljenje divljih životinja nije provodila godinama. Životinje ne poznaju granice pa je čest slučaj da se bjesnoća pojavi u Sloveniji, usprkos svim njihovim mjerama.
Postavlja se pitanje zašto i naša država ili pojedine županije u kojima se ova bolest češće pojavljuje ne provode ovakve akcije. Među njima je i Istarska županija, koja također nije pošteđena bjesnoće. Ovog je proljeća evidentirana i ona urbana, na mačkama u okolici Poreča, pa je to područje proglašeno ugroženim bjesnoćom, a ona je zabilježena i na  Labinštini.Ovim smo se pitanjem obratili veterinarskoj inspektorici Rajki Lesić, koja je nadgledala mjere za lociranje i iskorjenjivanje bjesnoće na Poreštini. Kratko nam je rekla da o sustavnom cijepljenju odlučuje država, odnosno nadležno ministarstvo, a ne županija, te da ne zna hoće li se uskoro provoditi. Za takvu bi akciju trebalo osigurati sredstva u proračunu. Cijepljenje bi se trebalo organizirati na području cijele države, a ne samo u pojedinim županijama, jer životinje prelaze granice lokalnih jedinica.

Županija može i sama platiti cijepljenje

Prijedlog programa za provedbu sustavnog, takozvanog oralnog cijepljenja lisica na području cijele zemlje kroz razdoblje od najmanje pet godina je već izrađen, saznajemo iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Detaljni opis provedbe programa bit će izrađen u prvoj polovici sljedeće godine, a akcija se očekuje u drugoj polovici 2009.
Ističu da je zadnje oralno cijepljenje provedeno u pojedinim dijelovima države prije osam godina te da je od 1991. do 2000. organizirano 11 kampanja. Ističu, međutim, da kampanju oralnog cijepljenja lisica protiv bjesnoće treba planirati za razdoblje od najmanje četiri do pet godina. To znači da treba dugoročno osigurati i financijska sredstva za njenu provedbu. Budući da se radi o značajnom iznosu – riječ je o milijunima eura – resorno je ministarstvo uputilo zahtjev za dobivanje financijske potpore iz IPA fonda Europske unije, ne bi li se financijski poduprlo iskorjenjivanje ove bolesti iz populacije lisica na području naše zemlje.
- Formalno ne postoje prepreke da županije samostalno osiguraju financijska sredstva za provođenje oralnog cijepljenja lisica na svom području. Stručno, oralno cijepljenje daje rezultate samo ako se provodi najmanje pet godina uzastopce, ako se nakon svake kampanje polaganja mamaca provede i epidemiološko istraživanje o broju pojedenih mamaca te broju uspješno cijepljenih lisica, ako se prati trend pojave bjesnoće i drugo. Stoga je izrađen prijedlog programa oralnog cijepljenja lisica na cijelom području države, koji bi ispunjavao sve te uvjete i financirao se dijelom iz sredstava Europske unije, a dijelom iz državnog proračuna, navodi se dalje u odgovoru.

 

Lovci imaju značajnu ulogu u cijepljenju lisica

Gracijano Prekalj iz Lovačkog saveza Istarske županije kaže da bi ovakvo suzbijanje bjesnoće bilo potrebno, ali imalo bi smisla kad bi se u to uključila i Primorsko-goranska županija. Međutim, za to zasad u županijskom proračunu nisu osigurana sredstva. Istaknuo je da je prije desetak godina u Istri provedena takva akcija, u koju su bila uključena gotovo sva lovačka društva.
- Lovci su tada odradili sve na terenu. A to je bio jako zahtjevan posao i napravljen je besplatno. Izrađena je detaljna karta na kojoj su bila označena mjesta gdje se trebaju postaviti mamci s cjepivom. Nakon njihova postavljanja to je mjesto trebalo ponovno obići i evidentirati je li mamac pojeden. Također, vlasnici domaćih životinja informirani su da ih u to vrijeme ne puštaju, da ne bi pojeli mamac. Međutim, sve to nema smisla ako se ne radi kontinuirano svake godine, kaže Prekalj.
Veli da cijepljenje koje se provodi s vremena na vrijeme može samo izazvati kontraefekt, jer se jedne godine ovakvom oralnom preventivom može povećati populacija lisica. Ako se sljedeće godine cijepljenje ne provede, a bolest se pojavi, veći je broj životinja koje mogu biti njeni prijenosnici.

 

Lovci bjesoća veterina cjepivo Labinština brovinje bolest