Toni Cetinski Labin

Likovna izložba "50 Godina Labinskih Ateliera" povodom Noći muzeja 2019.

Likovna izložba "50 Godina Labinskih Ateliera" povodom Noći muzeja 2019.

29.1.2019. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

Narodni muzej Labin u galerijskom prostoru u petak organizira izložbu "50 Godina Labinskih Ateliera 1968.-2018." povodom održavanja 14. Noći muzeja.

U predgovoru kataloga, bivši kustos labinskog muzeja Tulio Vorano  zapisao je:

"U doba pojave ozbiljnih naznaka nastupajuće krize rudarstva, koja je snažno uzdrmala ovu temeljnu granu tadašnjeg labinskog gospodarstva; u vrijeme vrhunca stambene krize starogradske jezgre, kao izravne posljedice upravo rudarske djelatnosti, koja je dovela u pitanje opstanak starog Labina; dakle u trenutku vrlo sumornog labinskog obzorja i ozračja pojavili su se poput feniksa LABINSKI ATELIERI. Bilo je to 28.04.1968. kada su Quintino BASSANI, Emil BOBANOVIĆ ĆOLIĆ, Mate ČVRLJAK, Josip DIMINIĆ, Jasna MARETIĆ DIMINIĆ, Eugen KOKOT, Vera KOS PALISKA, Karlo PALISKA i Renato PERCAN upriličili svoju prvu zajedničku skupnu izložbu u novo otvorenom galerijskom prostoru Narodnog muzeja Labin. Generacijski bliski, s izuzetkom starijih Bassanija i Bobanovića Ćolića, „…oni nisu škola, nemaju proklamirani program. Veže ih mladost, stvaralački napon, nezasićenost i znatiželja“ napisala je tada likovna kritičarka dr. Vanda Ekl koja je znalački i predano popratila njihovo nastajanje  i sazrijevanje. Razumljivo je stoga što su eminentni povjesničari umjetnosti Ivo Matejčić, Tonko Maroević i Josip Stošić, članovi Komisije za izbor radova treće izložbe Labinskih ateliera, 1970. g. izrekli sud: „Uvjereni smo da je prosjek odabranih radova iznad uobičajene razine regionalnih revijalnih izložbi.“ Dalekovidne bile su sljedeće misli dr. Ekl, zapisane u prigodi njihovog petog nastupa: „Njihova zajednička nazočnost danas uvrh Labina, ojačana lijepim brojem onih kojih najavljuju svoj dolazak, ulijeva sigurnost da taj regionalni skup neće ostati na marginama naših likovnih zbivanja.“ I doista uskoro su se prvoj postavi pridružili Orlando MOHOROVIĆ, Zdravko MILIĆ, Vinko ŠAINA, Milenko DUNDARA, Nada PAVLOVIĆ  Flavijano ŠKOPAC te zatim Ljerka ŽINGERLIN i umjetnički fotograf Branimir BAKOVIĆ. Često je s njima izlagao kao gost renomirani profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, svestrani Raoul GOLDONI. Godine 1975. u povodu sedme izložbe Labinskih ateliera, tada vrlo poznati zagrebački povjesničar umjetnosti Vladimir Bužančić napisao je za katalog i sljedeće: „…možemo sa sigurnošću ustvrditi da je likovna akcija nazvana Labinski atelieri u potpunosti afirmirala razlog svog postojanja, i kao takva, svojim otporom i obogaćenim kontinuitetom i njegovim nemalim značajem u kulturnom životu Labina i Istre postala je, i vjerujem ostat će zadugo, izuzetno važna likovna smotra…“. Riječki povjesničar umjetnosti Milan Zinaić je na osmoj smotri zapisao: „Organski izrastajući iz potencijala jednog marginalnog kulturnog miljea Atelieri tako postoje kao autentičan primjer, uvjerljivi i neprikosnoven argument nasuprot svakoj mistifikaciji tzv. 'provincije'….“ U prigodi desetog, jubilarnog nastupa, 1978. g. dr. Ekl je u vrlo sadržajnom i značajnom katalogu ponovila kako Labinski atelieri nemaju proklamirani program niti su „…izrazito regionalno obojen umjetnički skup, već radom i rodom uz Labin vezani likovni radnici. Naprosto umjetnici okruženi istim zračnim horizontima, ujedinjeni dragocjenim osjećajem privrženosti biću jednog kraja.“ Naravno nije propustila naglasiti bitnu činjenicu: „Labin je postao vitalna ćelija u kulturnom organizmu Istre i po mnogim rezultatima značajan doprinos razvedenosti likovnog života u Hrvatskoj.“ Labinski atelieri posljednji put nastupili su zajednički na dvanaestoj izložbi 1981. g. u povodu 60. obljetnice „Labinske republike“. Iz uvodnog teksta kataloga Gorke Ostojić Cvajner nije se dalo razaznati da im je kraj blizu, pa tako ni iz posljednje rečenice: „Za sada Labinski su atelieri neprocjenjivo bogatstvo i sudbina ovog grada.“ Nažalost, post festum, ono „za sada“ imalo je više značenje bilo, pa prošlo, no u svakom slučaju Labinski atelieri predstavljaju trajno „neprocjenjivo bogatstvo“ ne samo za labinsku i istarsku kulturnu scenu već i za mnogo širi kontekst. Ne smije se izgubiti iz vida gostovanje Ateliera, i slijedom toga djelotvorna razmjena s umjetnicima, u našim okvirima u Poreču i Opatiji, zatim u Celju, Titovom Užicu, Požegi, Čačku, Kraljevu, Kruševcu u okviru tadašnje Jugoslavije i u Cremoni u Italiji. Dakle, s jedne su strane umjetnici Labinskih ateliera, pretežito slikari, grafičari, kipari, i likovni djelatnici drugih usmjerenja, postigli na skupnom, ali i na osobnom planu, zavidnu afirmaciju koja je vjerojatno doprinijela njihovom razlazu. S druge strane oni su obnovili i pokrenuli galerijsku djelatnost u našoj sredini, u okviru Muzeja, tako da se godišnje organiziralo u prosjeku od šest do osam uspjelih likovnih izložaba, respektabilnih domaćih i stranih autora, a isto tako započelo se otkupom likovnih radova u cilju stvaranja galerijskog fundusa. S treće ti su umjetnici doista otvorili svoje ateliere u starogradskoj jezgri i time stvarno i djelotvorno doprinijeli njezinom spašavanju i njezinoj obnovi. Pritom valja podcrtati razumijevanje i poticaje tadašnjeg gradonačelnika Antona Štemberge i potom Antona-Ninija Dobrića koji su omogućili otvaranje njihovih radnih ili radno-stambenih prostora. S četvrte članovi Labinskih ateliera, posebice Bassani i Diminić uz potporu Milene Lah, idejno su zacrtali i potom stvarno  pokrenuli djelovanje Mediteranskog kiparskog simpozija u Dubrovi.                                     

Fenomem Labinskih ateliera nije prestao njihovim razlazom: zahvaljujući angažmanu Narodnog muzeja Labin, koji je Atelierima pružao logističku i svu drugu podršku u svim godinama njihovog okupljanja, osamdesetih godina prošlog stoljeća obnovio je njihov zajednički nastup pod imenom LABINSKI LIKOVNI KRUG. Rjeđe su nastupali, ali vrlo uspješno. Prisjećamo se tako njihovog velikog uspjeha gostovanjem u Stuttgartu. U neku ruku su i današnji LABINSKI LIKOVNI UZLETI ponikli na upečatljivim tragovima koje su za sobom ostavili Labinski atelieri."


narodni muzej labin noć muzeja labinski atelieri