Labinski saborski zastupnik Marin Brkarić prilikom prihvaćanja arbitražnog sporazuma sa Slovenijom - suzdržan
3.11.2009. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Politika
Od osam saborskih zastupnika iz Istre, neovisno o stranačkoj pripadnosti, pri glasanju o prihvaćanju Sporazuma o arbitraži kojim, prema nekim tumačenjima Hrvatskoj prijeti gubitak 115 kvadratnih kilometara mora, troje je zastupnika na jučerašnjoj sjednici Sabora glasalo ''''protiv'''', po dvojica su bila ''''za'''', a također dvojica ostali su suzdržani. Na sjednici nije bio IDS-ov zastupnik Boris Miletić. Protiv sporazuma glasali su Tanja Vrbat (SDP), Silvano Hrelja (HSU) i Damir Kajin (IDS), za njegovo prihvaćanje bili su Nevio Šetić (HDZ) i nezavisni Furio Radin, dok su suzdržani bili Marin Brkarić (IDS) i Dino Kozlevac (SDP) te smo ih sve upitali za razloge takvog glasanja.
- Glasala sam protiv Sporazuma o arbitraži budući da u razgovorima sa sugrađanima nisam naišla na njegovo odobravanje. Stoga mi je kao predstavnici tih istih građana savjest nalagala da glasam protiv. Smatram da smo kao civilizirani narodi rješavanje ovog pitanja trebali prepustiti UN-ovom sudu i međunarodnom pravu kojemu podliježemo i mi i Slovenija, rekla je Tanja Vrbat.
Silvano Hrelja sporazum smatra dugoročno štetnim za Hrvatsku, a za zahtjeve Slovenije kaže da nadilaze okvire dobrosusjedskih odnosa. - Sporno je u sporazumu što je nepoznata lista arbitara, što on govori o kontaktu s otvorenim morem, a to je teritorijalni zahtjev, što nije objašnjeno značenje izraza ''''relevantno morsko područje'''' – radi li se o ribarenju, plinu i nafti u podmorju – te što može otvoriti problem cijele morske granice, jer nisu definirane točke prijepora. Nadalje, sporazum zabranjuje sve radnje koje bi utjecale na arbitražni proces, što znači i prosvjede građana, a posve je nepojmljivo pristati na promjenu nacionalnog zakonodavstva u slučaju da se odluka Arbitražnog suda kosi sa zakonima na snazi, izdvojio je Hrelja svoje razloge za glasanje protiv sporazuma. – Svaki takav arbitražni sud nije politički nepristran te je neprihvatljivo da Hrvatska nije bar pokušala dati tužbu na Međunarodni sud pravde, kaže Hrelja. - Nisam siguran da će ratifikacija proći, osim ako oni, sada aktivno suzdržani, ne evoluiraju i glasaju ''''za''''. Uostalom, neka i Zoran Milanović kaže što je dogovorio s Pahorom, zaključio je.
Damir Kajin je snažno kritizirao i slovensku i hrvatsku politiku. - Jasno je da se SDP borio za vjerodostojnost uloge pokojnog Račana, a HDZ da ne izgubi obraz, dok ja nisam imao takve interese, prokomentirao je Damir Kajin (IDS) jučerašnje saborsko glasanje, dodavši da je svojedobno, zajedno s Dinom Debeljuhom odvratio Račana da u sporazum uvrsti i izdvajanje zemljišta Joška Jorasa. – Borio sam se za dobrosusjedske odnose, a ako je itko za najbolje moguće odnose sa Slovenijom, to sam ja. Upućeni smo jedni na druge i moram priznati da sam se najbolje osjećao u Sloveniji, kao što sam želio da se oni osjećaju u Hrvatskoj, ali ako su mene slovenski političari ''''najeli'''', onda mogu misliti koliko su tek najeli druge. Slovenski političari se najmanje od 1993. godine trude ne uspostaviti iskrenu politiku prijateljstva, nego doći do nečega što im ne pripada. Jasno je da Slovenija mora imati kontakt s otvorenim morem, to im nitko i ne priječi, a da je bilo drukčije ni Koper se ne bi razvio u najjaču luku s ove strane Jadrana. Međutim, slovenski političari su se cijelo vrijeme borili da naše postane njihovo, provodili su politiku diktata i ucjene i na kraju uspjeli, pojašnjava Kajin.
Takvu slovensku politiku ne drži dugoročno obećavajućom, jer je hrvatska strana izgubila svoje, a ništa nije dobila zauzvrat, dok slovenska strana nije spremna vratiti ni naše, što je vidljivo na primjeru Sv. Gere i Ljubljanske banke. – Za tu situaciju smo si i sami krivi, prvenstveno zbog nesretnog sporazuma iz 2001. te korupcije, haškog suda i ostalog što nam u EU zamjeraju. Ipak Slovenija ne bi ništa mogla poduzimati da iza nje nije stajala neka utjecajna europska zemlja, tvrdi Kajin, dodajući da je slovenska politika uvijek imala konsenzus prema Hrvatskoj, dok je u hrvatskoj politici jedini konsenzus postignut u međusobnom napadanju opozicije i pozicije. Kajin izdvaja i problem egzistencije naših ribara u slučaju da se dio hrvatskih unutarnjih voda pretvori u međunarodne vode. – U tom slučaju, bez obzira na režim hrvatskog i slovenskog ribarenja, u ''''dimnik'''' mogu ulaziti i Talijani. Naše teritorijalno more se s 12 reducira na 8 milja, što postaje egzistencijalni problem ribara, upozorava Kajin, zaključujući da je sve moglo biti drukčije, jer nepopuštanje Hrvatske ne bi uopće dovelo u pitanje međusobne gospodarske odnose.
Zastupnik talijanske nacionalne manjine, nezavisni Furio Radin jedan je od dvojice zastupnika koji su glasali za sporazum jer smatra da nam on otvara put u Europu. - Sve suprotno zatvorilo bi nam taj put na deset i više godina što naša ekonomija nikako ne bi mogla izdržati. Inače, jučer smo premijerki Jadranki Kosor dali zeleno svijetlo samo da parafira sporazum o arbitraži, a on će još doći na ratifikaciju u Sabor. Davanje trećoj strani da riješi problem dviju zemalja uvijek je rizik, ali podjednak za obje zemlje. Predviđam da će ishod arbitražnog suda biti kompromis, ali za nas i ulazak u EU, smatra Radin.
- I ja osobno i stranka podržavamo ulazak Hrvatsku u EU i mislimo da se to trebalo dogoditi i ranije. S druge strane, tekst sporazuma nosi previše rizika i nepoznanica, posebno u pitanju kontakta ili spoja Slovenije s otvorenim morem, a nepoznata je i lista arbitara, pojasnio je razloge svoje suzdržanosti Marin Brkarić, naglasivši da će sporazum još jednom, nakon parafiranja, doći pred Sabor, a tada će za njegovo prihvaćanje biti potrebna dvotrećinska većina, odnosno konsenzus. Na riječima je najškrtiji bio Dino Kozlevac, koji se priklonio stavu stranačke središnjice i ostao suzdržan. - Imao sam svoje razloge i nema potrebe za njihovim obrazlaganjem. Kada se Sporazum potpiše doći će na ratifikaciju u Sabor tako da će biti još puno govora o svemu, rekao je Kozlevac.
Kako zastupnik Boris Miletić (IDS) nije bio na jučerašnjem glasanju u Saboru, nismo ga ni upitali za mišljenje o sporazumu, a Nevio Šetić do trenutka zaključenja ovog teksta nije stigao odgovoriti na naš poziv.
Pročitajte tekst hrvatsko-slovenskog arbitražnog sporazuma
slovenija marin brkarić sabor saborski zastupnik glasanje arbitraža granica teritorij nevio šetić