Labinski kipari Josip Diminić i Mate Čvrljak izlažu u HAZU u Zagrebu
16.7.2011. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Kultura
U Gliptoteci HAZU-a otvorena je izložba "Skulptura u kamenu 1991. - 2011.", koja obuhvaća radove nastale u periodu od 20 godina, od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas. Izložba je utoliko interesantnija što na njoj izlažu i trojica istarskih kipara čije je stvaralačke faze, između ostalih, obilježio i rad u kamenu. To su Labinjani Josip Diminić i Mate Čvrljak te Puljanin Eros Čakić.
- Izložba koja bi oholo smjerala sveobuhvatnoj rekapitulaciji kiparskog stvaralaštva u kamenu u proteklih 20 hrvatskih godina, neostvariva je i besmislena ideja: velik dio skulptura ostao je živjeti na mjestima koja su nadahnula stvaranje i odredila postavljanje. No, dostupnim primjerima ukazati na značajnu produkciju u toj najzahtjevnijoj kiparskoj disciplini svakako je potrebno: kako zbog kipara i njihovih djela tako i zbog svih nas.
Izgleda da je upravo kamenu pripala uloga da svojom čvrstom strukturom - kiparski oblikovanom - bude poveznica tradicije i suvremenosti hrvatske likovnosti, zapisao je u katalogu izložbe mr. sci. Davorin Vujčić, koji je i opisao izričaje u kamenu spomenutih istarskih umjetnika.
Vujčić ističe da je, za razliku od kipara nadahnutih ženskim aktom, ostentativni motiv Čvrljka - portret. Izvodi ga u rasponu od impresionističke modelacije u gipsu do kubistički rezanih ploha u kamenu, koje postaju gotovo njegovim zaštitnim znakom. Njegov sugrađanin, idejni začetnik i utemeljitelj Međunarodnoga mediteranskoga kiparskog simpozija u Labinu Diminić brižno njeguje dijete u sebi, znajući kako je to jedan od preduvjeta kreativnosti. Iako društveno angažiran, pokretač i ravnatelj simpozija, profesor i mentor Diminić je kao protutežu uspio održati duhovnu slobodu i spontanost.
Sva je njegova skulptura u skladu suprotnosti, u ravnoteži racionalne konstrukcije i ludičke radosti. Montažni sistem i komponibilnost skulpture snažno su prisutni u djelima Puljanina Čakića. Mogućnost rastavljanja i ponovnog, različitog sastavljanja dijelova daje njegovoj skulpturi nesvakidašnju mogućnost interakcije. Uz to, treba ukazati na vrlo uspjelu simbiozu grubih kamenih stijenki i brončane kugle, kao i fino ritmiziranu površinu kamena iz Valture, napisao je Vujčić te na kraju predgovora okarakterizirao i proteklih 20 godina rada u kamenu u Hrvatskoj.
Na izložbi su predstavljeni radovi Dušana Džamonje, Šime Vulasa, Vinka Fabrisa, Luje Lozice, Josipa Marinovića, Zvonimira Kamenara, Željka Zime, Ljube da Karina, Miroslava Župančića, Peruška Bogdanića, Slavomira Drinkovića, Vladimira Gašparića Gapa, Marka Gugića, Kuzme Kovačića, Matka Mijića, Želimira Hladnika, Ivana Briskija, Dražena Trogrlića, Pere Jakšića, Anđelka Odaka, Daslava Petrovića, Krešimira Roda, Alema Korkuta, Nevena Bilića, Miroslava Sabolića, Petra Dolića, Petra Hranuellija i Lovre Jakšića. Tu su i radovi triju ženskih kiparica - Ivone Biočić Mandić, Marine Stoponja i Sandre Nejašmić.
Valja istaknuti da je izbornik izložbe Vujčić te da su u tekstu kataloga spomenuti kamenolomi u Hrvatskoj, među kojima su Cavae Romanae u Vinkuranu, Montraker u Vrsaru, kanfanarski kamenolom, labinska Dubrova i Bijela cesta, zatim klesarske škole te stručna analiza pojedinog rada. Izložba ostaje otvorena do 15. rujna. (V. ŠILIPETAR)
josip diminić mate čvrljak izložba HAZU