Labinski gradonačelnik Demetlika realniji u planiranju ovogodišnjeg proračuna: Očekujem 200 novih radnih mjesta

Labinski gradonačelnik Demetlika realniji u planiranju ovogodišnjeg proračuna: Očekujem 200 novih  radnih mjesta

24.1.2010. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Ovogodišnji labinski proračun težak je 82 milijuna kuna - puno je lakši negoli lanjski, startno planiran u iznosu od 101,7 milijuna. Nakon tri rebalansa prošlogodišnji se budžet, istina, zaustavio na 75,6 milijuna kuna. Glavnom kreatoru blagajne, gradonačelniku Tuliju Demetliki, i oporba, koja se višekratno uzjogunila na prošlogodišnje nerealno planiranje, sada priznaje trezvenost.

 

Grad će zbog, kako je pojašnjeno, kašnjenja s kompletiranjem dokumentacije prenijeti pet milijuna kuna kreditnih sredstava (šest milijuna utrošeno je ove godine) te će se dodatno zadužiti za šest milijuna, i to na deset godina, za gradnju gradske knjižnice i infrastrukture u poduzetničkoj zoni Pjacal. Cjelokupna sanacija bivšeg rudarskog kompleksa, u kojem će se ove godine urediti biblioteka, vrijedna je oko 18 milijuna kuna.

- Zbog krize i nedostatka novca prenijeti su lani započeti glavni projekti. Od Ministarstva kulture za knjižnicu očekujemo 700 tisuća do milijun kuna, a od Županije 250 tisuća. Kredit ćemo koristiti i za otkup zemljišta za gradnju prometnica, prvenstveno zaobilaznice za

Rabac. Zakon dozvoljava do 20 posto zaduženja u odnosu na direktne proračunske prihode. Godišnja rata mogla bi nam iznositi maksimalno osam milijuna kuna, a ovogodišnja je dva milijuna. S novim kreditom, čija otplata počinje dogodine, bit će oko 3,2 milijuna, kaže Demetlika.

 

Gradonačelnik očekivanih 2,5 do tri milijuna kuna minusa, s kojim Grad u korist cestogradnje ulazi u ovu godinu, kani pokriti prodajom preostalih pet parcela u poslovnoj zoni Vinež II te još nekih nekretnina. Koliko je realno očekivati ulagače i ubiranje za čak 37 posto više komunalnog doprinosa nego lani? Na nekolicini prodanih parcela u Vinežu, k tome, još se ne gradi.

- Većina kupaca parcela imaju građevinske dozvole te ugovorom propisani rok za početak gradnje. Moramo, međutim, razumjeti da svatko kalkulira, vezano uz nepovoljne bankarske uvjete. Pregovaramo s troje investitora te ćemo ubrzo znati ishod. Natječaj ćemo svakako raspisati, a zemljište, vjerujem, prodati do svibnja. Iako je namjena određena, u sljedećem navratu možemo je, pojavi li se neki drugi ulagač, i promijeniti.

U konačnici ipak želimo dovesti čistu industriju. U poticanju ulaganja učinili smo ono što možemo: investitore oslobađamo određenog dijela davanja Gradu, kaže gradonačelnik.

Demetlika očekuje godinu borbe za očuvanje radnih mjesta, ali i otvaranje novih, što je, po njemu, nemoguće bez kvalitetnog partnerstva javnog i privatnog sektora.

- Možda neki poslodavci, bit ću zločest, i koriste ovu situaciju ne bi li se oslobodili neradnika ili viška radnika. Međutim, velike tvornice na Labinštini i lani su dobro poslovale. Bez otvaranja industrijskih pogona, ulaganja u proizvodnju, a ne samo u poljoprivredu i turizam, nema zajamčenog razvoja, veli on.

Na Labinštini je krajem godine na Zavodu bilo oko 1.200 nezaposlenih, a zaposlenima plaće sve češće kasne. Teško da će Grad u tim okolnostima ubrati, kako planira, jednako prihoda od poreza i prireza na dohodak.

- Svakodnevno dobivam molbe građana za pomoć u zapošljavanju. Prva polovica godine bit će teška, ali očekujemo da će sezona popraviti stvari. Teško da će se svi veliki problemi riješiti u godinu dana, no s dva tri prava investitora na Labinštini bi kroz dvije-tri godine moglo biti otvoreno 200-tinjak radnih mjesta, kaže Demetlika.

Pozvat će gospodarstvenike da radna mjesta čuvaju i kroz sve vidove štednje. No, istodobno za plaće zaposlenika u gradskoj upravi ide jednako novca. Gdje će se šparati?

- Prvenstveno kroz objedinjenu javnu nabavu gradske uprave, poduzeća te ustanova, odnosno putem objedinjenog plaćanja računa i pripadajućih povoljnijih uvjeta. Labin je, u odnosu na druge gradove, uvijek bio skroman i uglavnom računao na svoje prihode i resurse. Nismo povećali izdvajanja ni za sport ni za kulturu i slično, jer impuls valja dati gospodarstvu, zaključuje Demetlika.

 

Riječ oporbe

 

Jasmina Gruičić (SDP): - Nije prihvaćen naš amandman za povećanje izdvajanja za stipendije, što nije na tragu gradonačelnikove izjave o Labinu - gradu znanja i novih tehnologija. Nije prošao ni zahtjev da se sto tisuća kuna preusmjeri u korist Pučkog otvorenog učilišta na račun Labin Art Republike te da se taj program i ostale kulturne manifestacije organiziraju putem Učilišta. Inače, ljetos smo upozoravali gradonačelnika da će zbog krize morati spustiti visoku proračunsku letvicu, na što je on u "sanaderovskom" stilu odgovorio da se Labin o tomu ne mo brinuti. Sada, kada svi znamo da smo u krizi, da se radnici otpuštaju, a potrošnja, proizvodnja i ulaganja smanjuju, teško je očekivati kvalitetno punjenje budžeta upravo iz tih izvora. Naš će grad ostati neprepoznatljiv po značajnijim kulturnim manifestacijama, odnosno turističkoj ponudi temeljenoj na rudarenju ili Matiji Vlačiću. Bit ćemo i dalje bez zabavnih sadržaja za mlade, s jednom derutnom sportskom dvoranom, bez nove knjižnice, obilaznice staroga grada ili one za Rabac, ali zato s nekoliko kružnih tokova, i to ne na mjestima nužnim za sigurnost prometa, neuređenog Đila.

 

William Negri (Nezavisna lista): - Neprihvaćanje našeg amandmana za besplatnu edukaciju gospodarstvenika koji tek pokreću posao pokazuje da malo razmišljamo o razvoju temeljenom na poduzetništvu i samozapošljavanju. Otuda i naša suzdržanost pri glasanju: želimo, naime, apelirati da što prije treba početi s poduzetničkom edukacijom temeljenom na lokalnim specifičnostima. Nedovoljno brinemo o stvaranju uvjeta za unaprjeđenje gospodarstva, nema tzv. proturecesijskog plana, partnerstva Grada, Gospodarske komore i Udruženja obrtnika, s ciljem očuvanja radnih mjesta, što je glavni čimbenik u punjenju proračuna.

U Labinu je bez posla 300-tinjak osoba više nego u istom razdoblju lani, i to je naš veliki problem. Iako je budžet vraćen na preklanjsku razinu, uvjeren sam da će i ovu godinu obilježiti njegov rebalans. Prije njegova kreiranja trebalo je analizirati uštede, kao i efikasnost gradske uprave te poraditi na svim mogućnostima dodatnih ušteda.

 

Josip Škopac (HSU): - Nije prošao naš prijedlog da se socijalni program poveća za 360 tisuća kuna, od čega najviše, 250 tisuća, za jednokratne pomoći u novcu i hrani umirovljenicima i nezaposlenima u pedesetim godinama, koji će teško do posla. Ono što bode oči jest činjenica da, kako sam računao, četvrtina proračunskih prihoda otpada na pomoći Županije, države te ostalih vanjskih izvora, a znamo kamo ide Hrvatska s trenutno 300 tisuća nezaposlenih i koliko su te planirane donacije realne. Na infrastrukturu za Pjacal planirano je 2,7 milijuna kuna, a koliko sam čuo (za)kupci tamošnjih prostora bili su oslobođeni komunalne naknade uz uvjet da sami urede okoliš.

Zatražit ću stoga na uvid te kupoprodajne ugovore. Nezadovoljan sam transparentnošću pojedinih stavki, poput one za intelektualne usluge, na koje ide 1,6 milijuna kuna, a da taksativno nije navedeno koliko se što točno plaća. Pula je s proračunom od 420 milijuna kuna i višestruko brojnijim zaposlenicima lani za putne troškove izdvojila 130 tisuća kuna, a Labin ove godine za tu namjenu planira 150 tisuća.

 

 

šproračun demetlika gospodarstvo sjednica financiranje politika william negri jasmina gruičić josip škopac pjacal