Labinska delegacija posjetila rudnik žive u Idriji
2.3.2010. // Labin.hr // Objavljeno u kategoriji Društvo
Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, stručna suradnica za međunarodne projekte pri Istarskoj županiji Sandra Ilić, voditeljica Gradske galerije Labin Sabina Salamon, te predsjednik udruge L.A.E. Dean Zahtila posjetili su Idrijski rudnik žive. Razlozi posjete su višestruki, a jedan od njih je i namjera obnavljanja suradnje koja je započela bratimljenjem 1971. godine. Cilj suradnje odnosi se prije svega na razmjenu iskustava s idrijskim kolegama vezano na kandidaturu za zaštitu rudnika pod pokroviteljstvom UNESCO-a.
Gradonačelnik Idrije Bojan Sever predočio je viziju razvoja Idrije od smanjenje industrijske proizvodnje na račun znanja kao novog izvoznog proizvoda. Usred grada nalazi se nova zgrada instituta Kolektor koji okuplja 60 znanstvenika od kojih 20 doktora znanosti. Osim znanstvenih dostignuća, idrijsko područje će se ubuduće usmjeravati na individualnu poljoprivredu uz korištenje prirodnih resursa tog kraja.
Savjeti domaćina pokazali su se korisnima za formiranje ''Podzemnog grada'' u Labinu, budući da su oni već prošli fazu zaštite rudnika ''in situ'', dakle, na licu mjesta, bez velikih intervencija u postojeće stanje. Suočavali su se sa sličnim problemima kao i Labin;većina opreme bačena je u otpad, sigurnost podzemlja zahtijevala je dodatne mjere pripreme i zaštite. Idrijsko iskustvo uči nas da u projekt treba ući s promišljenim planom realizacije po fazama, bez apetita koji nadilaze mogućnosti lokalne zajednice. Oni su obnovili dio rudnika, tzv. Antonijev rov još 1992./93. godine, koji je u praksi djelovao kao muzej premda to pravno gledano, nije nikad bio. Time su zadovoljili potrebe kulturnog turizma, a čitavih 18. godina djelovali su kao ''rudnik u zatvaranju'' (Rudnik žive Idrija u zatvaranju d.o.o.), radeći na zatrpavanju dijela rudnika koji se više nikad neće koristiti. Najbitnije je što su si time dali prostora za crpljenje sredstava od pred-pristupnih i EU fondova kojima ostvaruju novi kulturni kapital. Nije naodmet reći da je na tome sveukupno radilo 50-ak ljudi.
Dogradonačelnik Idrije Bojan Režum, bivši je zaposlenik rudnika, po struci geolog i jedan je od pokretača zaštite rudarske baštine u Idriji. Njihova tehnička zbirka rudnika, 1997. godine osvojila je europsku nagradu za tehnički postav i zaštitu rudarske građe. Režum je napomenuo da kod zahtjevne UNSECO-ve komisije prolaze isključivo specifičnosti i raritetnosti kojom se projekt odlikuje.
Uspoređujući Labin s Idrijom, nije teško zaključiti da Labin ima više razvojnih kapaciteta, prije svega zbog turizma koji se u takav projekt u potpunosti uklapa. Zbog toga je koncept nastanka i razvoja Podzemnog grada zamišljen kao inkluzivan projekt, i to tako što predviđa zajedničko stvaranje sadržaja ''podzemnog grada'', od ekonomskih i gastronomskih do sportskih (ronjenje u podzemnim poplavljenim bazenima i rovovima, podzemni biciklizam). Labinska otvorenost moru, komunikacijska prednost obzirom na geostrateški položaj, daju mu neograničene mogućnosti razvoja, a u svemu je najvažnije odabrati najisplatljiviji put.
idrija živa rudnik žive demetlika dean zahtila podzemni grad LAE sabina salomon sandra ilić