Labinjani u Prtlogu žele hotele i bungalove

Labinjani u Prtlogu žele hotele i bungalove

13.8.2013. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo

Gradsko vijeće Labina zatražilo je od Skupštine Istarske županije pokretanje ciljanih izmjena županijskog Prostornog plana uređenja (PPU), kojima bi se unutar zaštićenog obalnog područja Prtloga u dijelu sportsko-rekreacijske zone, predviđene na 18 hektara, omogućila izgradnja hotela i turističkog naselja s depandansama, bungalovima i hotelskim vilama.

Novo turističko-razvojno područje s 450 kreveta zauzimalo bi šest hektara, uz maksimalnu gustoću od 75 postelja po hektaru, dok bi 12 hektara ostalo rezervirano za sport i rekreaciju.

Ne radi se, naglašeno je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, o otvaranju novog građevinskog područja, no dosad se ondje moglo realizirati samo tzv. pomoćne prizemne objekte, površine do 300 četvornih metara.

Sve je učinjeno na temelju pisma namjere tvrtke Maxi Mare, sa sjedištem u Labinu, lokalnoj upravi. Njen projekt, osim izgradnje objekata te sportsko-rekreacijske zone, obuhvaća uređenje plaža i zabavne sadržaje. Zeleno svjetlo izmjenama dali su vijećnici koalicije IDS-HSU-HNS-BDSH i laburist William Negri, dok se sedmero oporbenih usprotivilo, izražavajući sumnju u nečiste radnje, zemljišne malverzacije te u uništavanje prirodnih vrednota pod krinkom turističkog razvoja neoplođenog resursa.

Više oporbenjaka istaknulo je da se odlučuje bez čvrstih argumenata: na stol, kako rekoše, nisu dobili ni osnovne podatke o poduzeću Maxi Mare, niti konkretne pokazatelje o koristima od ovakve prostornoplanske korekcije za lokalnu zajednicu.

Konkretan je bio Silvano Vlačić (NL Ulika), istaknuvši da su predstavnici spomenute tvrtke, prema podacima iz zemljišnih knjiga, prošle godine kupili veliku većinu terena u Prtlogu. To, veli, otvara prostora skepsi. (Igor RADIĆ)

 

 

Radio Labin:

Na prošlotjednoj sjednici labinskog Gradskog vijeća većinom glasova vijećnike prihvaćena je odluka o pokretanju ciljanih izmjena županijskog Prostornog plana uređenja, kojima bi se unutar zaštićenog obalnog područja Prtloga u dijelu sportsko-rekreacijske zone, predviđene na 18 hektara, omogućila izgradnja hotela i turističkog naselja s depandansama, bungalovima i hotelskim vilama.

Novo turističko-razvojno područje s 450 kreveta zauzimalo bi šest hektara, uz maksimalnu gustoću od 75 postelja po hektaru, dok bi 12 hektara ostalo rezervirano za sport i rekreaciju. Ne radi se kako je obrazložila pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Anamarija Lukšić o otvaranju novog građevinskog područja, no dosad se ondje moglo realizirati samo tzv. pomoćne prizemne objekte, površine do 300 četvornih metara. Inicijativu za ciljane izmjene županijskog Prostornog plana pokrenula je tvrtka Maxi Mara, sa sjedištem u Labinu. Njen projekt, osim izgradnje objekata te sportsko-rekreacijske zone, obuhvaća uređenje plaža i zabavne sadržaje. I dok su vijećnici vladajuće većine bili za pokretanje inicijative o ciljanim izmjenama Prostornog plana oporbeni su redom bili protiv govoreći kako Prtlog mora ostati posljednja zelena oaza na Labinštini, premda nisu kako se isticali protiv razvoja i novih turističkih inicijativa.

 Nezavisni vijećnik Silvano Vlačić: (ton – Silvano Vlačić). Dodao je on i ovo, izražavajući sumnju u dobre namjere tvrtke Maxi Mara: (ton – Silvano Vlačić 1). SDP-ov vijećnik Željko Ernečić naveo je i nekoliko razloga zbog kojih se ne smije, kako je kazao ići u izmjene Prostornog plana: (ton – Željko Ernečić). S njima se nije složio vijećnik Hrvatskih laburista William Negri: (ton – William Negri). Na kraju je inicijativa ipak prihvaćena s 10 glasova za, vladajuće većine i Williama Negrija, dok su oporbenjaci bili protiv. Isticali su oni kako je potrebno da im se na uvid daju i osnovni podaci o poduzeće Maxi Mara, ali i konkretni pokazatelji o koristi ovakve inicijative za lokalnu zajednicu.  No, ništa od toga nije prihvaćeno. Inače prema sudskom registru izvidno je da je tvrtku Maxi Mare 2011.godine osnovano Kopranin Robert Cotič. U protekle dvije godine tvrtka je uknjižila 144 tisuće kuna gubitka što su zapravo troškovi osnivanja i registracije poduzeća te odvjetničko-bilježnički troškovi nastali kupnjom zemljišta. Tvrtka je lani povećala vrijednost dugotrajne imovine sa 62 tisuće kuna na 2,63 milijuna kuna nakon što je kupila zemljište vrijedno dva milijuna kuna.

 

prtlog turizam bungalovi hoteli