Kršonski pir - glazbeno scenski prikaz tradicionalnog kršanskog vjenčanja

Kršonski pir - glazbeno scenski prikaz tradicionalnog kršanskog vjenčanja

18.7.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Kultura

Kršonski pir, folklorni izričaj narodnog običaja vjenčanja karakterističan za Kršan i okolicu, tijekom devet scena autentično prati udvaranje, zaruke i vjenčanje između mladića Morka i djevojke Tonine, a završava krštenjem njihova djeteta.

Da bi osvojio srce svoje odabranice, mladić u društvu prijatelja na tanko i debelo pjeva Tonini ispod prozora narodnu pjesmu ''''Priša san ti pod barkon kantati'''' ne bi li joj dokazao svoju ljubav. Tijekom druge scene, ujedno i najvažnije, pod nazivom ''''Prvi tanac'''', zaljubljeni mladić Morko, usprkos tome što ga ''''kapo balo'''' nije odredio da pleše balon sa svojom ljubavi te stoga nije mogao razgovarati s njom, nakon drugog plesa, prema narodnom običaju, ima pravo prići osobi s kojom pleše njegova simpatija te ga zamoliti da mu ustupi ''''Jenu ruku balona'''', ne bi li mogao zaplesati i razgovarati, odnosno zaprositi svoju simpatiju, što je on i učinio. Plešući i ragovarajući s njim, djevojka se obećala mladiću.

Preostale scene ''''Kršonskog pira'''' kroz pjesmu i ples opisuju tijek svadbene povorke i običaje koji prate sam čin vjenčanja – od dolaska po mladu preko odlaska u crkvu i blagovanja kod mlade i kumova do konačnog svadbenog veselja kod mladoženje tijekom kojega sretni par lomi kolač ne bi li na taj način simbolično ustanovili tko će od njih duže živjeti. Zanimljivo je da se uvijek prilikom darivanja, bilo mladenke i mladoženje, odnosno kumova i roditelja, kao poklon uvijek spominje kolač koji je očito za Istrane imao simboličko značenje potvrde ljubavi i poštovanja.

Pir završava scenom koja prati povorku koja sudjeluje u krštenju Morkovog i Tonininog djeteta Mikule - simbolom ljubavi između dvoje vjenčanih.

 

Potraga za dokumentima o povijesti Kršana dovela je do otkrića u bečkoj arhivi gdje je nađen zapis Ludwiga Karla Mosera. Moser je 1909. opisao svečanost 12. lipnja 1908., (60. obljetnica vladavine cara Franje Josipa), kada je ulicama Beča prodefilirala kolona od 12.000 ljudi, dugačka gotovo 8 km. U koloni se nalazila i mala grupa ljudi s područja Labinštine, a ovu je grupu predvodio tadašnji kršanski svećenik Antun Zidarić. Pretpostavlja se da je upravo Zidarić detaljno opisao i nošnje svog kraja i „Kršonski pir“ kojeg je Moser poslije i opisao.
 
Upravo po nađenom zapisu Mosera, KUD „Ivan Fonović Zlatela“ iz Kršana (Ivan Fonović Zlatela je inače bio domaći graditelj glazbenih instrumenata) uz pomoć Valtera Primožića i Branimira Šaine uvježbao je i na ovaj način oživio djelić kršanske tradicije. Predstava „Kršonski pir“ prvi put je izvedena 2006., ponovljena je 2007. i obogatiti će i ubuduće turističku ponudu ovog predivnog istarskog gradića.

„Kršonski pir“ je opis tradicionalnog kršanskog vjenčanja. Predstava se odvija u Kršanu, u njegovim kućama povrh kojih se nadvio kršanski dvorac, po uličicama starog Kršana, u njegovoj crkvi i oštariji. Kršonski pir u nekoliko scena opisuje udvaranje, zaruke i vjenčanje Morka s djevojkom Toninom, a posljednja je scena rođenje malog Mikule.

 

Još o ovoj tradiciji ovdje

 

vjenčanmje Kršonski pir manifestacija Kršan običaji KUD Zlatela tradicija folklor