Kaštel u Kršanu kao sveučilišni kampus
16.8.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Obrazovanje
KRŠAN - Za razliku od industrijskih i elektroenergetskih divova iz njenog susjedstva, Općina Kršan ima priliku dobiti vlastitu tvornicu - znanja! Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu želi u kršanskom kaštelu organizirati Međunarodni studij međunarodnih odnosa i diplomacije, zajedno s istovjetnim fakultetom tršćanskog sveučilišta, zatim poslijediplomski Europski studij ljudskih prava Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, kao i terensku nastavu sociologije, antropologije, etnologije, arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti te međunarodne seminare i savjetovanja.
Ako Općina prihvati ovaj projekt, 350 stručnjaka i studenata bi tijekom cijele godine boravilo i radilo u sveučilišnom kampusu u Kršanu!
Filozofski fakultet je svoju namjeru da uzme u najam kaštel u Kršanu obznanio još krajem 2006. godine, no nakon pozitivnog mišljenja tadašnjeg Općinskog vijeća i poodmaklih dogovora za sanaciju i obnovu kaštela, za čije je financiranje po dogovoru bila zadužena Hrvatska elektroprivreda, ništa se nije dogodilo.
Mandat je završio i na vlast je došla druga politička garnitura. Predsjednik vijeća Nikola Vuksan pokušava ponovno ovo pitanje staviti na dnevni red i aktualizirati ga, zajedno s prof. dr. Vjekoslavom Afrićem s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- To bi zasigurno bio zaokret u našoj općini, u smislu promoviranja znanja kao našeg glavnog uloga u budućnost. Mislim da bi nam ovaj projekt mogao donijeti budućnost znanja i znanosti. Ako bi ovdje bilo 300-tinjak studenata i jedan lijepi broj predavača i profesora iz cijele Europe, onda bi to u pravom smislu bila tvornica znanja, smatra Vuksan.
Pozitivan je primjer vrlo blizu, u Motovunu, gdje od 1993. godine djeluje Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu, koji se na čelu s dekanom Filozofskog fakulteta profesorom dr. Miljenkom Jurkovićem u posljednjih 15 godina profilirao u jedan od najsnažnijih čimbenika u istraživanju i prezentaciji hrvatske kulturne baštine i izvan granica zemlje. Kroz kršanski projekt i ovaj bi centar širio svoj značaj.
Dovoljno je spomenuti da bi se nastava održavala na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku.
- Na tom projektu radim od 2002. godine. Uspjeli smo u suradnji sa Zavodom za zaštitu kulturne baštine postići da se kršanski kaštel zaštiti, a tada nije imao ni krovište. Napravljen je projekt prenamjene i obavljeni osnovni radovi ne bi li se objekt zaštitio od propadanja. Počeli smo se dogovarati jer smo imali ponudu Diplomatske akademije iz Gorizie, a kasnije i Centra za istraživanja ljudskih prava iz Graza, pa smo razvili europski poslijediplomski program studija ljudskih prava i demokratskog građanstva. Polaznici bi stoga bili iz cijele Europe, a te bi ljude u Kršanu valjalo smjestiti i nahraniti, kaže Afrić.
- Pretpostavljamo da bi to potaklo novi razvoj i druge vidove turizma; znanje bi donosilo kapital. Cijeli ovaj kraj iskušao je različite vrste razvoja - industrijski, turizam - a sad bi moglo doći vrijeme razvoja društva znanja. Osobno mislim da bi to unaprijedilo ovaj kraj, smatra Afrić.
Doznajemo da je lokacija pomno izabrana među nekoliko opcija. »Imali smo brojne ponude, jedna od njih sasvim konkretna, gdje su nam nudili novu zgradu u Koprivnici, no mi smo se ipak odlučili za Istru«, veli on.
Na naše pitanje gdje je zapelo, odgovara da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu napravio sve što je mogao. Napominje da traže koncesiju na 30 do 50 godina, jer ovakvi su projekti dugoročni.
- Dva puta smo potpisivali pismo namjere i slali naše programe. Problem je što nema kontinuiteta, što se često smjenjuje lokalna uprava pa svaki put treba sve iznova obavljati, kaže Vjekoslav Afrić.
Saša BRNABIć
Kaštel Kršan kampus Filozofski fakultet Vjekoslav Afrić