Istri treba 20 tisuća stranih radnika

Istri treba 20 tisuća stranih radnika

30.6.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Gospodarstvo

Istarsko gospodarstvo svakim danom treba sve više stranih radnika. Pokazala je to anketa Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Pula u kojoj je 45 istarskih tvrtki iskazalo potrebu za 2.167 stranih radnika, odnosno radnih dozvola, što je gotovo tri puta više od broja kojim ovog trenutka anketirane tvrtke raspolažu. Naime, od tvrtki koje su pristupile anketi jedino one u djelatnosti brodogradnje i građevinarstva raspolažu radnim dozvolama, i to s njih ukupno 759.
Upravo te tvrtke sada iskazuju potrebu za još blizu 1.800 dozvola za strane radnike. Tako u brodogradnji najviše nedostaje elektrozavarivača (724), potom brodomontera (293), brusača i čistača kovina (195), a u građevinarstvu zidara (95), radnika u niskogradnji i visokogradnji (73) te majstora za završne radove. Anketirane tvrtke istaknule su potrebu za 16 građevinskih i geodetskih inženjera, odnosno tehničara.
Rezultati ankete nadalje pokazuju potrebu za puhačima stakla, cjevarima, zavarivačima. Poljoprivrednici trebaju 102 strana berača, 72 pomoćna vinogradara te 20 pomoćnih voćara, a uvozili bi se i pastiri te mesari klaoničari. Turističke tvrtke potražuju animatore, zastupnike, kuhare nacionalnih kuhinja, čistačice te konobare, ukupno 60-ak radnika.

Potrebe daleko veće

Predsjednica Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić kazala je da istarske tvrtke sve teže pronalaze radnu snagu na lokalnom tržištu, u samoj Istri, a potom i u ostatku države. Prema njenim riječima, potreba za stranim radnicima daleko je veća negoli je to pokazala anketa pa bi, kako ističe, četveroznamenkastoj brojci bilo sasvim realno dodati još jednu znamenku.

 


Iako u rezultatima ankete to nije vidljivo, istarske tvrtke koje se bave informatičkom tehnologijom muku muče s pronalaskom stručnjaka za to područje. »Istina, svi pričaju o nedostatku stručnjaka tog profila, od tvrtki u Puli pa dalje po čitavoj Istri. Međutim, takve tvrtke se anketi nisu odazvale jer vjerojatno nisu očekivale da bi ona mogla značajnije doprinijeti promjeni broja radnih dozvola«, kazala je Jaklin Majetić. U anketu ne nije uključila ni pulska opća bolnica koja također, kako je poznato, ima problema s nedostatkom zdravstvenih stručnjaka.
Predsjednica Županijske komore veli da se obilaskom najvećih firmi u Istri, u posljednjih nekoliko mjeseci, uvidio kroničan nedostatak kvalitetne radne snage, i to prvenstveno u prerađivačkoj industriji.
- Tvrtke poput Cimosa i Feroplasta imaju stalne potrebe za radnom snagom, od strojobravara do inženjera. A riječ je o tvrtkama s dugoročnim planovima razvoja, iskustvom, primjerenim odnosom prema radniku s primjerenom plaćom i subvencioniranjem troškova stanovanja, kazala je Jaklin Majetić, navodeći kao razlog manjka radne snage i sve manje djece. Broj djece u Istri, naime, u posljednjih deset godina smanjio se za čitavu jednu školu.


- No nije riječ samo o prerađivačkoj industriji, broj učenika smanjio se i u srednjim školama za turizam i ugostiteljstvo. Stoga je naš prijedlog da se upisne kvote planiraju prema potrebama gospodarstva. Upravo je prije mjesec dana grafička grupa pri pulskoj Županijskoj komori iskazala potrebu za uvođenjem četverogodišnjeg redovnog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje grafičkog tehničara. Iz Ministarstva obrazovanja su vrlo brzo reagirali i odobrili pokretanje smjera u rovinjskoj strukovnoj školi, rekla je nadalje Jaklin Majetić.

 

Poželjni useljenici

Budući da je prvi čovjek HGK-a Nadan Vidošević nedavno u javnost izašao s prognozom da će Hrvatskoj trebati milijun stranih radnika, pitali smo Jaklin Majetić raspolaže li procjenama o potrebi istarskog gospodarstva za stranom radnom snagom u budućnosti.
- Teško je o tome govoriti jer podataka nema. Brojka od milijun radnika spomenuta je u kontekstu neodrživosti mirovinskih fondova budući da je sve veći broj umirovljenika, a sve manji broj radnika koji uplaćuju u fondove. No, strane radne snage se ne treba bojati ukoliko se njenom dolasku pristupi s prave strane.

Tu se čak spominju i kriteriji bodovanja poželjnih useljenika, ne radeći razlike po rasi i vjeri, već prema naobrazbi, poznavanju jezika, obiteljskom stanju. Cilj je, naime, imati mlade i, što je posebno važno, visokoobrazovane ljude, veli ona.
Na pitanje zašto je kampanja za uvoz stranih radnika pokrenuta upravo sada, odgovara da svaki poslodavac želi imati što kvalitetniju radnu snagu koja će ga što manje koštati, odnosno želi imati što boljeg radnika koji će ostati što dulje u tvrtki i kvalitetno raditi. Budući da se u Istri u velikom broju djelatnosti u tome ne uspijeva, treba naći načina kako osigurati radnu snagu. Bilo bi najbolje naći radnike u drugim dijelovima Hrvatske, no ukoliko to nije moguće, logično je da će ih se pokušati pronaći u okruženju, u BiH, Srbiji, Vojvodini, Kosovu. Oni prepoznaju naš jezik, neke zajedničke vrijednosti, a i troškovi komuniciranja s obitelji su mnogo manji nego kad bi se radilo o radnicima iz, primjerice, Ukrajine, Moldavije ili s Dalekog istoka.

 


U isto vrijeme dok poslodavci traže radnike izvan granica Hrvatske na domaćim zavodima za zapošljavanje i dalje je prijavljeno na tisuće nezaposlenih radnika, posebno onih starijih od 40 godina. Iskustva pokazuju da takvi radnici nisu odviše zanimljivi poslodavcima.
- Nije da poslodavci neće zaposliti takvog čovjeka, ali da bi bio plaćen iznad nekakvog prosjeka, mora svladati još neke dodatne vještine. Vjerujem da je veći dio prijavljenih na Zavodu uvjetno rečeno teško zaposliva radna snaga. To znači da je riječ o starijoj populaciji, možda i slabijeg zdravstvenog stanja, slabijeg stručnog obrazovanja ili nešto drugo otežava njihovo zapošljavanje. Mislim da dio ljudi možda i nije u situaciji da mora raditi i vjerojatno pronalazi neki svoj interes kroz sivo tržište rada, odnosno kakve povremene poslove. S druge strane, dio nezaposlenih morao bi se i sam više angažirati jer na koncu svatko, onaj koji posao ima i onaj koji ga nema, treba raditi na cjeloživotnom obrazovanju, veli Jasna Jaklin Majetić.

 

Plaće u interesu poslodavca

Govoreći pak o tome nisu li upravo niske plaće razlog nedovoljnog interesa domaćih ljudi za niže rangirana zanimanja, i to posebno u turizmu, napominje da najveći problem u domaćem turizmu predstavlja sezonski rad.
- Sam sezonski karakter posla otežavajući je faktor zbog kojeg ni roditelji neće nagovarati dijete da se školuje za, primjerice, konobara, iako je u biti riječ o lijepom poslu, barem kad govorimo o ambijentu u kojem se radi. S druge strane, visinu plaća određuje interes poslodavaca, odnosno onoga u čijim je rukama upravljanje, istaknula je predsjednica pulske Županijske komore.


Podržala je naše razmišljanje da bi u istarskom gospodarstvu valjalo razvijati visoke tehnološke djelatnosti u kojima bi domaće stanovništvo našlo veći interes, tj. zaradu. Turizam, s druge strane, i to onaj visoke kategorije, kazala je Jaklin Majetić, treba podupirati silna ponuda, od hrane i suvenira do različitih usluga, koju će organizirati i voditi upravo domaći ljudi.

 

Ne valja zanemariti domaće radnike

Mislim da bi prije negoli krenu u potragu za radnicima izvan granica naše zemlje poslodavci morali javno oglasiti koliko radnika određenih zanimanja trebaju. Ako se na oglas ne jave oni koji za ta zanimanja objektivno imaju uvjete, onda se može smatrati da je zaista riječ o deficitarnoj radnoj snazi. Ne bi bilo dobro zanemariti naše ljude i zamijeniti ih s radnom snagom izvana koja će pristati na nešto manju plaću, smatra Jaklin Majetić.

 

Josip Poropat: Osposobimo radnika, a on se vrati kući

Prvi čovjek Feroplasta Josip Poropat potvrdio je da ova tvrtka ima ozbiljnih problema s radnom snagom.


- Uglavnom trebamo stručne kadrove. Nije nužno da su visokog obrazovanja jer ćemo im mi pomoći da steknu nužno znanje. Radi se prije svega o inženjerima strojarstva, a u dijelu proizvodnje o stručnjacima za upravljanje CMC strojevima, uglavnom metalske i elektro struke. Riječ je o sigurnom poslu i primjerenoj plaći, koja svakako ovisi i o doprinosu radnika. Ona za inženjera iznosi najmanje tisuću eura, a za početnika u proizvodnji četiri tisuće kuna, iako kod nas i KV radnik može zaraditi deset tisuća kuna, kazao je.


I on nedostatak radne snage povezuje s manjkom djece: »Na žalost, na radnu snagu koja bi mogla pristići iz škola na Bujštini ne možemo puno računati. U osnovnoj školi u Bujama po generaciji izlazi tek 30 učenika, od čega pola djevojčica«.


Kad je riječ o stranim radnicima, bitno je, nastavlja Poropat, da zaposlenici budu lojalni, odnosno da nakon osposobljavanja za neko radno mjesto nastave u tvrtki i raditi. »Često nam se dešavalo da radnika osposobimo i da se on onda vrati kući«, veli Poropat, napomenuvši da se upravo spremaju oglasiti potrebu za radnom snagom u Slavonskom Brodu.


Za starije radnike u Feroplastu, kao uostalom i u drugim tvrtkama, nema velikih mogućnosti. »Imali smo poteškoća kad su nam se javljali stariji ljudi, viši kadrovi, iznad 40 godina, koji nisu bili informatički potkovani. Ipak bi radnici trebali biti mlađi, do 30-ak godina, koji imaju neko znanje i spremni su učiti«, zaključio je predsjednik Uprave Josip Poropat.

 

 

Radna snaga turizam gospodarstvo potražnja Istra sektor radnici Jaklin Majetić