Istra vodeća po ostvarenim EU-projektima
5.12.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Društvo
Sudeći po broju ostvarenih projekata koji se djelom financiraju iz brojnih europskih fondova, Istarska županija odavno je prepoznala važnost korištenja bespovratnih sredstava Europske unije. Dosad je u Istru kroz realizirane i planirane projekte stiglo čak 7 milijuna eura, a realizirano je ili se trenutno implementira 70 različitih projekta financiranih europskim novcem.
Županija uskoro planira predstaviti i vlastitu informatičku bazu s prikazom svih ostvarenih projekata, a ovih se dana završava sistematizacija EU-projekata koje su osim Županije i županijskih institucija realizirali istarski gradovi, općine, nevladine udruge i privatni sektor. Oriano Otočan, u Županiji zadužen za međunarodnu suradnju i europske integracije, kaže da najviše projekata, više od 40, realiziraju županijski upravni odjeli, Istarska razvojna agencija i Agencija za ruralni razvoj Istre.
Razvijena sposobnost apsorpcije sredstava
Napominje da se uglavnom radi o manjim projektima, sukladno onome što je za regionalnu i lokalnu razinu bilo dostupno, jer je, ističe, za vlastitu reorganizaciju i prilagodbu EU-u država najveći dio dostupnih sredstava namijenila samoj sebi. S druge pak strane, veli Otočan, ovako velik broj realiziranih projekata dokazuje da je u Istri proteklih godina definitivno osposobljen kadar za rad na projektima i razvijena sposobnost apsorpcije sredstava iz europskih programa.
- Istarska županija je po broju samostalno pripremljenih i realiziranih programa sigurno vodeća županija u Hrvatskoj.
Ako pak govorimo o ukupnim vrijednostima, velike su iznose dobile županije koje su bile zahvaćene ratom ili one gdje su s državne razine sredstva usmjerena u projekte od nacionalnog interesa. Primjerice, to je projekt vodoopskrbe u Karlovcu ili projekt pruge Tovarnik – Vinkovci, gdje su višemilijunska sredstva dodijeljena u okviru ISPA predpristupnog programa, rekao je Otočan. S obzirom da se u javnosti ponovno spominje nova blokada EU-fondova, zanimalo nas je hoće li se to odraziti i na Istru.
- Hrvatska ulazi u ključno razdoblje pripreme za ulazak u EU što se tiče predpristupnih pregovora, ali jednako je važno dokazati i sposobnost za upravljanje EU-programima. Upravo je ovih dana primjerice Bugarska definitivno izgubila 200 milijuna sredstava iz EU-fondova, od ukupno 500 milijuna eura koji su bili blokirani. Naša državna administracija još je uvijek kadrovski nespremna za ove izuzetno važne i kompleksne poslove, i to uglavnom zbog velike fluktuacije i nedostatka stručnih kadrova koji su između ostalog i slabo motivirani. Zbog toga nastaju problemi, ali vjerujem da do blokade neće doći, veli Otočan.
Nakon ulaska u EU Hrvatskoj milijardu eura godišnje
Naglašava, međutim, da je zbog nespremnosti države nekoliko istarskih općina već izgubilo potencijalna sredstva za projekte iz SAPARD programa. Primjerice, općine Gračišće i Svetvinčenat već su imale pripremljene projekte izgradnje kanalizacijske infrastrukture, koja se u sklopu natječaja programa SAPARD trebala pojedinačno financirati u iznosu od oko milijun eura. Do toga nije došlo, ističe Otočan, jer država nije na vrijeme uspjela pripremiti provedbu programa i dobiti ovlaštenje EU-komisije. Pitali smo Otočana i koliko će novih sredstava na raspolaganju imati Istra nakon ulaska Hrvatske u EU.
- Slijedom usporedbe s apsolutnim iznosima koje u sklopu kohezijske politike dobivaju nove članice EU-a veličine Hrvatske, a u skladu s procjenama europskih dužnosnika, gdje bi za našu zemlju nakon ulaska u EU bilo namijenjeno oko tri do četiri posto BDP-a, Hrvatska bi tada na raspolaganju mogla imati oko milijardu eura godišnje. No, takav financijski okvir je naravno potrebno ispregovarati.
Istra će u sklopu Jadranske statističke regije zajedno s drugim jadranskim županijama konkurirati za sredstva u sklopu objektiva Konvergencija i Europske teritorijalne suradnje. Procjenjujem da bi iz Europskog socijalnog fonda, odnosno za razvoj ljudskih potencijala te poticanje zapošljavanja i obrazovanja, na raspolaganju bilo najviše do trećine strukturnih sredstva, dok bi oko dvije trećine sredstava dolazilo iz Europskog regionalnog razvojnog fonda za ulaganje u materijalnu infrastrukturu. Za očekivati je i da će radi vlastite prilagodbe država jedan dio sredstava usmjeriti na nacionalno važne infrastrukturne projekte, veli Otočan . Napominje da će iznos sredstava koji bi od 2011. godine mogao dolaziti u Istru ponajviše ovisiti o nama samima pa je pitanje hoće li to biti 20, 30 ili 50 milijuna eura.
- Početkom iduće godine očekuje nas dvogodišnji ambiciozan program pripreme javnog sektora, ali i svih drugih potencijalnih korisnika u Istarskoj županiji. Intencija je pripremiti što više projekata sa svom potrebnom dokumentacijom te osposobiti nove stručnjake koji bi trebali provesti proces kandidiranja i implementacije projekta iz strukturnih sredstava. Osim tih sredstava iz kohezijske politike, treba računati i na sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike EU-a i ona iz Programa zajednice, koja smo nedavno počeli koristiti, rekao je Otočan.
Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ
Najskuplji istarski projekti
Najviše europskih sredstava je u županiju stiglo za projekte kulturne baštine u sklopu programa suradnje s Regijom Veneto odnosno iz njihovog zakona 15/94, zatim za izgradnju veletržnice ribe u Poreču, što je financirano temeljem talijanskog zakona 84. U suradnji s regijom Toscanom ostvaren je projekt »RED.HILL« za revitalizaciju Završja, a značajna sredstva stigla su iz programa CARDS za ribarski gat u Umagu te za projekt »METRIS« odnosno za izgradnju centra za istraživanje metala u Puli.
Ostvaren je i projekt »ProVIC« koji se bavi zaštitom istarskog goveda, a financira se iz Jadranske prekogranične suradnje te »Underground Istria«, kojim se financira inventarizacija i čišćenje kraških jama. Značajna sredstva stigla su i za projekt »Parenzana«, za revitalizaciju nekadašnje uskotračne pruge iz programa prekogranične suradnje sa Slovenijom i Mađarskom. Upravo su »Parenzana« i »Underground Istria« po ocjeni delegacije EU-komisije ušli među najbolje projekte prekogranične suradnje između više od stotinu takvih u Hrvatskoj.
Iz fondova u Istru stižu višemilijunski iznosi
Na nedavni natječaj u sklopu IPA programa prekogranične suradnje sa Slovenijom, iz Istre je kandidirano desetak projekata ukupne vrijednosti više od 11 milijuna eura, a samo za istarske partnere je namijenjeno oko 5 milijuna eura. Uskoro se očekuje odluka hoće li iz IPA-e financirati županijski centar za gospodarenje otpadom na Kaštijunu, za što se očekuje 15 milijuna eura. Iduće godine počinje i implementacija projekta »SEENET 2«, što znači korištenje blizu 500 tisuća eura. Na skorašnji natječaj programa IPA Adriatic, koji će uskoro biti objavljen, a koji bi mogao biti težak više od 50 milijuna eura, Istarska županija zajedno s partnerima priprema kandidiranje najmanje deset projekata s višemilijunskim iznosom za partnere iz Istre. Procjenjuje se da bi iduća godina Istri mogla donijeti više sredstava nego svi dosad realizirani projekti.
Foto:
''Istria Underground'' jedan je od najboljih projekata prekogranične suradnjeIstra EU fondovi financiranje projekti Europska unija Gračišće